Pas koji ne laje

ล irom Australije moลพe se sresti dingo – divlji roฤ‘ak domaฤ‡eg psa. Visok je kao pas srednje veliฤine, a krzno mu je kratko i gusto, riฤ‘e, ลพuฤ‡kasto, braon, a retko i crno s belom dlakom na njuลกci, nogama i vrhu ลพbunastog repa. Kandลพe su mu oลกtre a uลกi uspravne. Za razliku od svojih pitomih roฤ‘aka, dingo ne laje, veฤ‡ samo zavija.

Moลพe se pronaฤ‡i u svim delovima Australije u kojima moลพe da doฤ‘e do pijaฤ‡e vode. Jednom dnevno ide na pojilo, a najviลกe voli delove zemljiลกta na kojima se spajaju ลกume i livade. Naลพalost, ljudi su ga proterali u suลกne predele. Ovaj mesoลพder je grabljivac i najฤeลกฤ‡e lovi noฤ‡u. Najslaฤ‘i plen su mu sisari, ali ne odbija ni gmizavce i insekte. Kada je gladan, zadovoljiฤ‡e se i guลกterom, a ako ima sreฤ‡e, uloviฤ‡e i pojesti i kengura ili ovcu. Dingo najฤeลกฤ‡e lovi sam ili u paru. Samo ako je reฤ o krupnom plenu, u ฤije hvatanje treba uloลพiti veฤ‡i trud, u lov ฤ‡e krenuti ceo ฤopor. Kada odraste, dingo traลพi srodnu duลกu s kojom ฤ‡e provesti ostatak svog ลพivota. Sliฤno vukovima, formiraju male ฤopore u kojima se poลกtuje hijerarhija. Na svet obiฤno dolaze tri do ฤetiri slepa mladunฤeta, a ponekad ih ima i osam. Dominantna ลพenka ubija mladunce svojih suparnica u ฤoporu, pa se o psiฤ‡ima ne brinu samo roditelji veฤ‡ i ostali psi.

Iako se uvek povezuje s Australijom, dingo nije poreklom s tog kontinenta. Postoje dve teorije kako je ovaj divlji pas dospeo u Australiju. Prema prvoj, dingo je na ovaj kontinent na juลพnoj Zemljinoj polulopti stigao pre 15.000 godina zajedno s Aboridลพinima. Po drugoj pretpostavci, dingo vodi poreklo od poludivljih pasa koji ลพive ลกirom jugoistoฤne Azije, a u Australiju su ga doneli pomorci koji su ovim psima trgovali ili ih koristili za ishranu.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com