U moderno doba ima ih najrazliฤitijih, od svetlih do tamnih, penuลกavih ili mutnih, upakovanih u plastiฤnu, staklenu ili limenu ambalaลพu, i lako pronalaze put do kupca, naroฤito u vrelim letnjim danima. Na trลพiลกtu ลกirom sveta danas postoji na stotine vrsta piva. Ipak, malo ko zna da ovaj osveลพavajuฤi i hranljivi napitak nije proizvod modernih vremena nego je stalni ฤovekov pratilac veฤ hiljadama godina.
Prvi podaci o vrenju i pravljenju piva datiraju od pre ลกest hiljada godina. Kako beleลพe istorijski podaci, tadaลกnji majstori u stvaranju ovog napitka bili su Sumerci. Oni su pivo pravili od hleba koji su stavljali u vodu. Dodavali su potom toj smesi razne sastojke i ostavljali je da odstoji kako bi u njoj doลกlo do vrenja. Ovo drevno pivo je prvo nuฤeno bogovima u ritualnim obredima, a zatim se njime ฤastio okupljeni narod. S obzirom na njegovu gustinu, tadaลกnje pivo se najฤeลกฤe pilo na slamฤicu.
Posle pada Sumerskog carstva, tehniku pravljenja piva preuzeli su i dalje je usavrลกavali Vavilonci. Oni su pravili viลกe vrsta ovog piฤa i ฤak su ga isporuฤivali Egipฤanima. Tadaลกnje pivo ฤuvano je u staklenim flaลกama koje se nisu mnogo razlikovale od danaลกnjih. I stari Rimljani i Grci znali su za pivo, ali u njihovo vreme ovaj napitak nije mogao da izbije na prvo mesto po popularnosti. U Grฤkoj, pa i u Rimskom carstvu, vekovima je najpoznatije i najpopularnije piฤe bilo vino. Pravljenje piva u staroj eri bilo je iskljuฤivo ลพenski posao. Pivo se ฤesto pravilo u hramovima, a u novoj eri ovo piฤe je poฤelo da se pravi i u manastirima. Interesantno je da su monasi u manastirima u vreme posta smeli da piju pivo, jer je ono smatrano piฤem, a ne hranom. Pre oko dvesta godina pivo je poฤelo masovno da se proizvodi u zemljama zapadne Evrope, a meฤu najpoznatijim pivskim centrima bile su Engleska, Holandija i Nemaฤka.
Vekovima je pivo smatrano lekovitim napitkom, a ne alkoholnim piฤem i ฤesto je preporuฤivano boleลกljivim i anemiฤnim osobama. Ipak, iako je hranljivo, ovo piฤe nije preporuฤljivo u velikim koliฤinama, naroฤito osobama koje su sklone gojenju.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com