Slavno krzno

Lovci dobro poznaju bizamskog pacova, jer su ga sigurno viฤ‘ali pokraj reke, kanala ili bare, gde ima vodenog rastinja. Tu obitava ovaj glodar cenjenog krzna ฤija su glavna hrana korenje i stabljike vodenog bilja, ali u vreme oskudice i ribice, ลกkoljke, puลพevi, ikra, ptiฤja jaja i mladunฤad sitne divljaฤi. Od plaลกljivog stanovnika moฤvare i biljoลพdera zaฤas se stvori razbojnik neutoljive gladi.

Za bizamskog pacova moลพe se reฤ‡i da mu slava pripada tek posle smrti. Njegovo kvalitetno krzno odavno je na ceni u Severnoj Americi, njegovoj postojbini, odakle je prenet u Evropu. Lovi se na razne naฤine, a neki lovci tokom godine kraj ribnjaka i kanala odstrele, uhvate u zamke ili na drugi naฤin ubiju i po nekoliko stotina ovih ลพivotinjica. Neprijatan posao pripremanja koลพica i te kako se isplati.

Ljudi koji odrลพavaju nasipe ne vole bizamskog pacova. Kopajuฤ‡i po nekoliko metara dugaฤke hodnike, bizamski pacovi oลกteฤ‡uju nasipe. Meฤ‘utim, zaลกtitnici prirode kaลพu da su ลกtete neznatne.

Bizamski pacov je ฤlan velike porodice glodara, roฤ‘ak miลกeva i pacova, ali i dabrova, na koje, po naฤinu i mestu ลพivota, najviลกe i podseฤ‡a. Ova ลพivotinjica gradi svoje skloniลกte pokraj vode kopajuฤ‡i kanale dugaฤke od tri do ลกest metara i ลกiroke od deset do 15 centimetara. Staniลกte pri kraju hodnika ima gnezdo naฤinjeno od trave, granฤica, liลกฤ‡a i blata. Otvori kanala koji vode do gnezda obavezno su pod vodom; kroz njih izlazi i ulazi u ลกetnji od izvora hrane do mirnog mesta gde ฤ‡e je nesmetano pojesti.

Kud god da krene, mora da roni i pliva. Ne prespava zimu i ne gomila hranu, pa zato stalno mora da se kreฤ‡e i traลพi je. Pored uobiฤajene hrane, rado jede i kukuruz, detelinu, voฤ‡e, povrฤ‡e ili repu. ล iri se veoma brzo, putujuฤ‡i kao dobar plivaฤ vodenim tokovima. Najviลกe ga cene zbog krzna. Dlaka mu je na leฤ‘ima tamnosmeฤ‘a, sa strane crvenkastosmeฤ‘a, a po trbuhu sivosmeฤ‘a. Boja krzna menja se prema okolini i tamnija je kod onih koji ลพive u severnijim predelima.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com