Maslina je zimzeleno drvo ukusnih tamnih koštunjavih plodova koji prispevaju i beru se u jesen, a iz njih se cedi i dobija maslinovo ulje. Narodima Sredozemlja to drvo je poznato više od 4.000 godina, a nekada se često mogla čuti izreka koja kaže da Mediteran počinje i završava se s maslinama.
U skoro svim civilizacijama maslina je poznata kao simbol besmrtnosti, plodnosti, izobilja, a njena grana kao simbol mira. U grčkoj mitologiji ovo drvo povezuje se s postankom i osnivanjem Atine. Naime, legenda kaže da je Atina, grčka boginja mudrosti, poklonila narodu ovo drvo. Neki sačuvani podaci govore da se prvi pravi maslinjaci javljaju oko hiljadite godine pre naše ere u Siriji i Palestini, odakle su preneti u današnju Grčku i Italiju.
Otporno, ne mnogo zahtevno i vrlo dugovečno, jer može da doživi i više od hiljadu godina, maslinovo drvo je brzo osvojilo Sredozemlje i postalo toliko poštovano i cenjeno da je onom ko bi ga posekao sledovala surova kazna. Naročito je bilo traženo i na ceni maslinovo ulje, pa je trgovina tim uljem cvetala u staro doba na Mediteranu. Koristilo se za ishranu, higijenu i ulepšavanje, za osvetljenje, lečenje i ritualne svrhe.
Danas u svetu postoji više od 50 vrsta maslinovog drveta i ne gaji se više samo u Sredozemlju već širom sveta, i to uglavnom radi proizvodnje ulja. Specifične arome, mirisa i boje, hladno ceđeno maslinovo ulje razlikuje se od drugih ulja i po ceni. Ona je zbog navedenih razloga nešto viša, ali i zbog toga što se celokupni proces branja maslina i ceđenja ulja izvodi ručno. Prosečan prinos po drvetu je mali – iznosi oko šest kilograma godišnje, a od 100 kilograma maslina može se dobiti samo oko 15 litara ulja. Maslinovo ulje koristi se i u kozmetičke svrhe. To je bilo poznato još u antičkom svetu, kada je korišćeno za izradu sapuna, krema, parfema i magičnih kapljica lepote.
Upotreba maslinovog ulja iz godine u godinu raste, a ako se zna da je to ulje, pored toga što je moćan eliksir zdravlja i lepote, već milenijumima priznato kao proveren i moćan afrodizijak, pobornika mediteranskog načina ishrane sigurno će biti sve više i više.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com