Uลพivanje u muzici koju stvara virtuoz na violini nije privilegija modernog ฤoveka.
Prema nekim istorijskim podacima, joลก pre nekoliko hiljada godina ljudi su koristili ลพiฤane instrumente napravljene od ลพivotinjskih ostataka, poput kornjaฤinog oklopa ili morskih ลกkoljki, ili od drveta, preko ฤijih ลกupljina su bile zakaฤene ลพice napravljene od najrazliฤitijih materijala. Sviranje na ovakvom instrumentu zahtevalo je mnogo veลกtine, pogotovu ลกto nije postojalo gudalo, veฤ su muziฤari svirali povlaฤeฤi ลพice prstima. Interesantno je da je muziฤar ovaj instrument drลพao nadomak usta, a ne na ramenu.
U nekim knjigama pominje se ravanastron, instrument sa ลพicama, na kome je svirano oko 5.000 godina pre naลกe ere u Indiji. Pretpostavlja se da je preteฤa violine bio instrument rabab, ili rebab, koji se sastojao od rezonantne kutije i tankog dela, nazvanog vrat, na kome je stvarana muzika u Persiji i Arabiji. Na Najstarijem kontinentu violina se prvi put pominje poฤetkom devetog veka, a pretpostavlja se da je u Evropu stigla iz Azije. Viลกe od 450 godina bilo je potrebno da ovaj instrument dobije danaลกnji izgled i zvuk.
Polovinom 11. veka na Evropskom kontinentu pojavljuju se dve vrste ลพiฤanih instrumenata. U prvoj su bili oni koji su imali veliku rezonantnu kutiju, a mali vrat, dok su se u drugoj vrsti nalazili oni koji su imali malu rezonantnu kutiju, jedva malo ispupฤenu, i tanak, dugaฤak vrat. Krajem 11. veka violina polako poฤinje da dobija svoj oblik i prvi put se pojavljuje naziv za ovaj instrument – viela. U srednjem veku violina postaje dominantan instrument i na dvorovima i u narodu, pre svega, kako se pretpostavlja, zato ลกto je bila laka i muziฤar je mogao jednostavno da je drลพi, stvarala je lep zvuk i na njoj su veoma lako mogle da se sviraju sve note solmizacije.
Broj ลพica na violini polako je rastao s jedne ili dve u poฤetku na tri i ฤetiri, da bi krajem 11. veka imala pet ลพica, a s vremenom je prste zamenilo gudalo. Naziv violina pojavio se u Nemaฤkoj i Francuskoj u 16. veku. Svoj definitivni izgled ovaj instrument je dobio u prvoj polovini 16. veka, a najpoznatiji majstori u izradi violina bili su Italijani.
U vekovima koji su usledili ฤuveni kompozitori stvarali su muziku za violinu, a svetski virtuozi su oduลกevljavali publiku na svim kontinentima svirajuฤi na njoj. Iako je violina kakvu danas poznajemo stara viลกe vekova, njena popularnost je ista kao i u vreme kada je nastala.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com