Najstariji egipatski vodeni ฤasovnik potiฤe iz vremena vladavine Amenhotepa II, s poฤetka ฤetrnaestog veka pre naลกe ere. Vodeni ฤasovnik – fontana Hornsbi u Novom Juลพnom Velsu u Australiji, deluje zaista impresivno.
Egipatski dvorjanin Amenmhet, prema natpisu iz njegove grobnice, izmislio je oko 1500. godine pre naลกe ere vodeni ฤasovnik – klepsidru. Sniลพavanjem nivoa vode u posudi usled njenog stalnog isticanja pokazivala se mera proteklog vremena. Ovakvi ฤasovnici bili su naroฤito korisni sveลกtenicima, koji su morali da znaju vreme u toku noฤi da bi rituali i prinoลกenje ลพrtava mogli da se odigraju taฤno na vreme. Najstariji takav ฤasovnik potiฤe iz vremena vladavine Amenhotepa II, a pronaฤen je u delovima u hramu boga Amona u Karnaku 1905. godine.
Vodeni ฤasovnici postali su standardni za pokazivanje vremena po celom drevnom svetu, a u Kini su uvedeni u upotrebu u ลกestom veku pre naลกe ere. Bili su uobiฤajeni u Atini, gde su pronaฤeni ostaci gradskog sata napravljenog oko 350. godine pre naลกe ere. Rad ovog sata kontrolisao je plovak koji je tonuo, dok je siฤuลกni otvor na dnu omoguฤavao da voda polako istiฤe. Plovak je verovatno bio s drลกkom koja je pomerala i kazaljku. Stepen pritiska na oznake koje vode do dna ukazuje na ฤinjenicu da je rezervoar morao da se puni svakog dana.
Grฤki svet imao je kompleksnije vodene ฤasovnike, kao ลกto je onaj koji je napravio pronalazaฤ Ktesibije iz Aleksandrije oko 270. godine pre naลกe ere. Oticanje vode iz ovog sata, precizno kontrolisano slavinom, pokretalo je sve vrste automata, od zvonjave zvona i pokretnih lutaka do ptica koje pevaju. Atinska Kula vetrova, koju je poฤetkom prvog veka pre naลกe ere izgradio astronom Andronik, imala je na vrhu sunฤani sat, a u unutraลกnjosti komplikovan vodeni sat koji je pokazivao vreme, dok je rotirajuฤi disk prikazivao kretanje zvezda i dnevni prolazak Sunca kroz konstelacije.
Kasnije su u islamskom svetu izraฤivani fantastiฤni vodeni satovi. Emisari kalifa Haruna al Raลกida poslali su Karlu Velikom jedan naroฤito lep primerak. Arapski inลพenjeri su tokom 11. veka u Toledu, u ล paniji, konstruisali nekoliko masivnih vodenih satova koji su se sastojali od dva suda koja su se postepeno punila kako se Mesec dizao, a onda praznili kako je on nestajao. Oni su bili toliko veลกto napravljeni da su radili viลกe od sto godina bez ikakvih doterivanja.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com