Ukoliko je osoba u duลพem vremenskom periodu bila zavisna od alkohola, to moลพe imati vrlo teลกke posledice po njeno zdravlje. Alkoholizam se pre svega negativno moลพe odraziti na nervne zavrลกetke i njihovo pravilno funkcionisanje.
Pored toga, zavisnost od alkohola moลพe izazvati stanje intenzivne uznemirenosti ili depresije. Alkohol je taj koji, zapravo, podstiฤe i pothranjuje simptome depresije i poveฤava njenu ozbiljnost i intenzitet. Ipak, neฤe sve osobe koje su zavisne od alkohola ili ga veฤ jako dugo konsumiraju u velikim koliฤinama, nuลพno postati i depresivne.
Veฤina ljudi je upoznata sa ฤinjenicom da alkohol ima umirujuฤe, tj. otupljujuฤe dejstvo na naลก mozak i njegove funkcije. ฤinjenica je i da se problemi s alkoholom i depresijom veoma ฤesto javljaju rame uz rame; ลกtaviลกe, alkohol doprinosi razvoju depresije.
Ustanovljeno je da se kod 40% od ukupnog broja osoba koje u velikim koliฤinama konsumiraju alkohol javljaju simptomi nalik onima koji se javljaju i prilikom depresije. S druge strane, 5-10% osoba koje pate od depresije i stanja koja su u direktnoj vezi sa njom, pokazuje simptome sliฤne onima koji prate alkoholizam.
Osobe koje pate od depresije ฤesto se odaju alkoholu uverene da on moลพe ublaลพiti njihove simptome. Meฤutim, euforija koja se javlja kao direktna posledica konsumirnja alkohola vrlo brzo biva zamenjena oseฤajem malaksalosti, pospanosti, mrzovoljom i napetoลกฤu. Ukoliko depresivna osoba i nakon toga nastavi sa unoลกenjem alkohola, dolazi do poremeฤaja u motoridลพci i ravnoteลพi. Nakon toga sledi zbunjenost i dezorijentacija, kao i gubitak trezvenosti i oseฤaja za realnost. Na kraju svega, ลพelja za snom nadjaฤaฤe sve, s tim ลกto ฤe kod nekih osoba to rezultovati ฤak i onesveลกฤivanjem.
Istraลพivanja
Ukoliko osoba, i pored toga ลกto konsumira alkohol, nije imala nekih veฤih problema, ona u veฤini sluฤajeva neฤe imati problema ni sa simptomima same depresije. Kako brojna istraลพivanja istiฤu, osobe koje su imale veฤih problema prouzrokovanih konsumiranjem alkohola u velikoj meri, kako pre tako i posle ลกezdesete godine starosti, spadaju u grupu osoba koje su najsklonije razvoju depresije.
Rezultati
Istraลพivanja su tokom proteklih deset godina doลกla do zanimljivih i korisnih otkriฤa kada je reฤ o uticaju alkohola na ljudski mozak, kao i o uticaju depresije. Sada je veฤ poznato da na neke od sistema koji su odgovorni za iniciranje neraspoloลพenja, uznemirenosti, loลกeg sna i umanjenog apetita za vreme depresije u ogromnoj meri utiฤe i alkohol.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com