Kremenko dijeta

Dan prvi. Doruฤak, ni nalik nekom uobiฤajenom. Na tanjiru pored sitno iseckane banane, kajgana od dva jaja i pileฤ‡e grudi. Nema ovsene kaลกe, nema hleba ni mleka i ลพitarica. Naziv koji su struฤnjaci smislili za ovu dijetu je paleolitska dijeta. Meni je nalik onom koji su imali naลกi preci, sakupljaฤi i lovci, pre otprilike 40.000 godina. Predlagaฤi i zagovornici ove dijete veruju da naฤin ishrane sliฤan onome koji imaju Fred i Vilma Kremenko, ima potencijal da nas uฤini otpornim na veliki broj najzastupljenijih bolesti danaลกnjice โ€“ gojaznost, dijabetes i srฤana oboljenja.
Paleolitski recept
Ova dijeta nije novost. Naime, prvi put je dospela u javnost joลก 1988, kada je dr S. Bojd Iton, profesor antropologije i kliniฤke radiologije na univerzitetu Emory, objavio knjigu „Paleolitski recept“. Danas je dijeta doลพivela svoj bum zahvaljujuฤ‡i vernim pratiocima ovog trenda.
„Ipak, sve je to ludost i svodi se na pomodarstvo i trend koji traje joลก od davnina“, istiฤe Loren Kordian, psiholog na odseku za Zdravlje i nauke o fiziฤkim aktivnostima Univerziteta Kolorado. „Na kraju krajeva, ฤitav svet se ovako hranio hiljadama godina unazad“.
Analize
Posle studioznog analiziranje liste zabranjene hrane, stiฤe se utisak da je ova dijeta iskljuฤiva โ€“ bez mleฤnih proizvoda, ลพitarica, krompira, soli, kvasca, hrane u konzervama, alkohola ili kafeina. Zato je dozvoljeno obilno jesti voฤ‡e, povrฤ‡e, meso divljaฤ i ribu.
Uzevลกi sve u obzir, s pravom se pitate da li nas ovakav naฤin ishrane zaista moลพe uฤiniti zdravijim? U ฤlanku objavljenom u Ameriฤkom ลพurnalu zdrave ishrane, dr Kordian je zajedno sa svojim kolegama analizirala postojeฤ‡e podatke o naฤinu ishrane ฤak 229 zajednica (sakupljaฤi-lovci) navedenih u etnografskom atlasu, koji predstavlja skup informacija o 1.267 svetskih zajednica. Razlike u naฤinu ishrane bile su i te kako zastupljene, ali ono ลกto je svima bilo zajedniฤko jeste to da su pretrpane proteinima (oni ฤine do 35% ukupne koliฤine kalorija), a oskudevaju u ugljenim hidratima (oni ฤine do 25% ukupne koliฤine kalorija) u poreฤ‘enju sa tipiฤnim ameriฤkim naฤinom ishrane. ล to se tiฤe unosa masti (ฤine 40% i viลกe ukupne koliฤine unesenih kalorija), on je skoro identiฤan kao u danaลกnjoj Americi, ali sa jednom ogromnom razlikom โ€“ naลกi preci su u mnogo manjim koliฤinama unosili zasiฤ‡ene masti.
Pristalice
Kako istiฤu pristalice ovakvog naฤina ishrane, ukoliko bi bio primenjen danas, mogao bi imati dosta pozitivnog uticaja na naลกe sveukupno zdravlje. Nerafinisani ugljeni hidrati bili su deo svakodnevne ishrane naลกih predaka โ€“ voฤ‡e koje sadrลพi puno vlakana (vari se polako, ฤime se izbegava problem naglog gomilanja velike koliฤine glukoze u naลกem krvotoku). Mnogi eksperti za ishranu smatraju da izlaganje velikim koliฤinama glukoze moลพe dovesti do otpornosti na insulin, ลกto dalje za posledicu ima pojavu poremeฤ‡aja poput gojaznosti i bolesti kao ลกto je dijabetes tipa 2. S obzirom na to da je u paleolitskom naฤinu ishrane obilno zastupljeno voฤ‡e i povrฤ‡e, ovakva ishrana je takoฤ‘e bogata i antioksidantima, za koje se pouzdano zna da smanjuju rizik od pojave raka i srฤanih oboljenja.
Dileme
I pored svega pomenutog, neki struฤnjaci se i dalje pribojavaju i upozoravaju na potencijalnu opasnost ovoh reลพima ishrane u kom je ลพivotinjska mast zastupljena u veฤ‡im koliฤinama. Dijetalna mast je i dalje kljuฤni faktor u suzbijanju gojaznosti, a poznato je da su koliฤine masti koje se unose posredstvom domaฤ‡ih ลพivotinja mnogo veฤ‡e od onih koje su unosili naลกi preci jeduฤ‡i meso divljih ลพivotinja.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com