Dojenje moลพe da pomogne ลพenama da zadrลพe svoju telesnu teลพinu, a ujedno im smanjuje ลกanse da postanu gojazne u kasnijem periodu ลพivota.
Veliko novo istraลพivanje pokazalo je da su ลพene u postmenopauzi koje su dojile najmanje ลกest meseci, imale manji indeks telesne mase od onih koje nisu dojile, bez obzira na to koliko dece su imale. ล to duลพe neka ลพena doji, to je veฤ broj zdravstvenih prednosti.
Istraลพivaฤi su ustanovili da je za svakih ลกest meseci dojenja, prosek indeksa telene mase kod ลพena niลพi za 1% u poreฤenju sa ลพenama koje nisu dojile.
Iako to moลพda ne izgleda mnogo, istraลพivaฤi kaลพu da bi moglo imati veliki uticaj na dugoroฤno zdravlje ลพena, kao i na rizik od gojaznosti.
"ฤak i skromno smanjenje indeksa telesne mase od 1% moลพe predstavljati znaฤajan doprinos smanjenju broja bolesti koje su povezane sa gojaznoลกฤu", kaลพe Kirsti Bobrov, istraลพivaฤ sa Univerziteta u Oksfordu. "Smatramo da je vaลพno obavestiti ลพene da je dojenje povezano sa relativno malim, ali vaลพnim smanjenjem njihove teลพine ฤak i decenijama kasnije", kaลพe on.
Nove prednosti dojenja
U istraลพivanju je uฤestvovalo viลกe od 740.000 ลพena u postmenopauzi i one su nauฤnicima pruลพile informacije o telesnoj teลพini i reproduktivnoj istoriji. Istraลพivaฤi su podelili ลพene u grupe na osnovu broja dece koje su rodile, kao i na osnovu njihove istorije dojenja.
Rezultati su pokazali da je prosek indeksa telesne mase bio veฤi sa brojem dece, odnosno prosek ลพena bez dece je iznosio 25,6, dok je kod ลพena sa ฤetvoro ili viลกe dece prosek indeksa telesne mase iznosio 27,2.
Normalan i zdrav indeks telesne mase kreฤe se u rasponu od 18,5 do 24,9. Raspon od 25 do 29,9 smatra se prekomernom teลพinom, dok indeksi veฤi od 30 predstavljaju gojazne osobe.
Meฤu ลพenama sa decom, 70% njih je izjavilo da je dojilo. Proseฤno trajanje dojenja bilo je skoro osam meseci. Konkretno, proseฤan indeks telesne mase bio je manji kod ลพena koje su dojile za oko 1%, tj. telesna teลพina im je bila manja za skoro pola kilograma za svakih ลกest meseci dojenja.
Ovakva prednost dojenja za kontrolu telesne teลพine ostala je nepromenjena nakon uzimanja u obzir i drugih faktora rizika od gojaznosti kao ลกto su puลกenje, fiziฤka aktivnost i socio-ekonomski status.
Dugoroฤna korist od dojenja moลพe izgledati mala, ali istraลพivaฤi kaลพu da su prethodna istraลพivanja povezala sliฤno smanjenje indeksa telesne mase sa 1% umanjenim rizikom od smrtnosti iz bilo kog medicinskog razloga.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com