Tvrdnja da svuda oko nas ima bakterija i klica zaista je taฤna, ลกto ne znaฤi da su sve bakterije i klice opasne. Nauฤnici su doลกli do zakljuฤka da svaki ฤovek „emituje oblak mikroba“, ma gde se nalazio, i da svako ima „oblak specifiฤnog sastava“.
Studija je pokazala da se, na osnovu uzorka vazduha oko pojedinca u zapeฤaฤenoj komori, tj. na osnovu sastava njegovog posebnog „oblaka bakterija“ (koji se ลกiri oko njega), moลพe odrediti o kojoj se osobi radi. Osoba se, dakle, moลพe identifikovati.
„Oฤekivali smo da ฤemo detektovati ljudske mikrobe u vazduhu oko neke osobe, ali smo bili iznenaฤeni kada smo saznali da moลพemo identifikovati veฤinu samih osoba koje su boravile u nekoj prostoriji samo na osnovu uzorka i identifikovanja njihovih oblaka mikroba„, izjavio je autor studije Dลพejms Mejdov sa Univerziteta Oregon.
Odavno je poznato da su ljudi domaฤini mnoลกtva uglavnom korisnih mikroba (bakterija i klica), kako iz gastrointestinalnog trakta, tako i iz povrลกinskog sloja koลพe. Tu koloniju organizama nauฤnici su nazvali mikrobioma.
Istraลพivaฤi iz Oregona zakljuฤili su da ljudi emituju neke od svojih mikroba u jednoj vrsti izmaglice oko sebe.
U studiji je tim gospodina Dลพejmsa Mejdova testirao vazduh koji se nalazio oko 11 razliฤitih osoba dok su bile zatvorene u sanitetskoj komori.
Istraลพivaฤi su otkrili da se prisustvo veฤine ljudi moลพe identifikovani ฤak ฤetiri sata nakon izlaska iz komore – samo na osnovu analize oblaka bakterija u vazduhu koje su ti ljudi ostavili za sobom.
Razliฤite kombinacije nekoliko grupa bakterija (koje su najฤeลกฤe kod ljudi), predstavljaju kljuฤ koji izdvaja pojedince, tvrdi istraลพivaฤki tim.
Kljuฤni vrste bakterija kod ljudi:
- streptokokoke – koje se obiฤno nalaze u ustima
- propionibakterijum i korinebakterijum – koje se obiฤno nalaze na koลพi
Naลกi rezultati potvrฤuju da se sastav mikroba u prostoru razlikuje oko svakog ฤoveka i da pojedinci oslobaฤaju „personalizovane oblike mikroba“, rekli su istraลพivaฤi.
Istraลพivaฤi smatraju da ฤe ovi nalazi poboljลกati razumevanje ลกirenja zaraznih bolesti u zgradama, ali ฤe, s druge strane, ponuditi i nove naฤine identifikovanja osumnjiฤenih za kriviฤna dela.
Rezultati istraลพivanja objavljeni su nedavno u ฤasopisu „PeerJ“.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com