U Srbiju cene voća i povrća na pijacama obaraju rekorde. Evo iz kojih zemalja dolaz i zašto su tako skupe.
Cene voća i povrća ove godine oduševile su samo trgovce – za sve ostale predstavljaju ozbiljan šok. Da li su zaista opravdane? Odgovor se krije u poreklu proizvoda i udaljenosti koju su prešli dok nisu stigli do naših tezgi i marketa. Samo početkom 2025. godine Srbija je uvezla više od 19.000 tona ranog povrća, a plaćeno je preko 18 miliona evra.
Mlade krompiriće, od čije cene se mnogima u Srbiji ovog proleća vrtelo u glavi jer kilogram ovog povrća nije mogao da se nađe ispod 500 dinara, a išao je i do 1.000, najviše smo uvozili iz Nemačke i to 2.977 tona, a zatim iz Francuske 2.158 tona.
Svež crni luk stizao je najčešće iz Holandije 604 tone i Moldavije 112 tona. Ovo povrće smo uvozili i iz Kine, pa čak i iz dalekog Perua, ali u zanemarljivim količinama.
Kad vam prodavci na pijaci kažu da je paradajz makedonski, nemojte im verovati jer je u Srbiju od početka godine iz te zemlje stiglo svega 11, a iz Turske 2.291 tona. Po tome je Turska na vrhu liste zemalja iz kojih smo uvozili ovu svežu namirnicu. Čak je i iz Egipta uvezeno više paradajza u Srbiju nego iz Severne Makedonije, jer je na naše pijace i markete iz te zemlje u januaru i februaru ove godine stiglo 30 tona tog povrća.
Odakle smo uvozili povrće?
Mladi krompir: Nemačka, Francuska, Holandija, Hrvatska
Paradajz: Turska, Grčka, Španija, Holandija, Italija, Egipat, Iran, Severna Makedonija, Maroko
Crni luk: Holandija, Moldavija, Nemačka, Italija, Austrija; S. Makedonija, BiH
Karfiol: Italija, Španija, Albanija, Grča, Holandija, Ftrancuska, S. Makedonija
Zelena salata: Španija, Egipat, Grčka, Hrvatska, Italija
Krastavci: Grčka, Albanija, Španija, Italija, Turska
Iz Italije smo uvezli najviše karfiola i to 369 tona, a zatim iz Španije 262 tone, a iz iste zemlje stizala nam je i zelena salata. Sveži krastavci doputovali su u Srbiju najčešće iz Grčke, Albanije i Španije.
Što se tiče voća, nije ni čudo što kod nas kilogram lubenice na početku proleča koštao više od 300 dinara, jer smo ih uvezli iz dalekog Brazila. Iz te zemlje na početku ove godine stiglo je 12 tona lubenica, a dobijali smo je i iz Perua i Kostarike, Mauritanije i Španije.
Skupocene jagode, čija cena na domaćim zelenim pijacama, umanjuje njihovu slast najviše smo uvozili iz Grčke i to 216 tona, dok je najviše svežih malina uvezeno iz Španije 16 tona.
Odakle smo uvozili sveže voće?
Lubenice: Brazil, Peru, Kostarika, Mauritanija, Španija
Jagode: Grčka, Egipat i Albanija
Maline: Španija, Portugalija, Maroko
Borovnica: Peru, Čile, Španija, Maroko
Grožđe: Južna Afrika, Namibija, Grčka
Narandže: Turska
Glavni isporučilac prvih borovnica za srpsko tržište je Peru odakle smo još na početku godine uvezli 72 tone, kao i Čile odakle je stiglo 40.
Što se tiče svežeg grožđa najčešće je putovalo čak iz Južne Afrike (70 tona), a zatim iz Namibije i Grčke.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com