Lubenica je sinonim za osveženje tokom vrelih dana, ali stručnjaci upozoravaju da preterivanje može imati neželjene posledice. Iako deluje bezazleno jer je puna vode i vitamina, prevelika količina može da optereti organizam, posebno metabolizam.
Fruktoza – skriveni neprijatelj u slatkom zalogaju
Lubenica sadrži fruktozu, prirodni voćni šećer koji u velikim količinama može da izazove nakupljanje masti u jetri. Telo je ne obrađuje isto kao glukozu, pa višak energije lako postaje masna rezerva. Osim toga, fruktoza može da poremeti osećaj sitosti, što vodi ka prejedanju.
Koliko je previše?
Za zdravu odraslu osobu, 300–500 grama lubenice dnevno je sasvim dovoljno. Međutim, ako pojedete celu veliku lubenicu, možete osetiti težinu u stomaku i poremećaj elektrolita zbog visokog sadržaja vode i kalijuma. Osobe sa dijabetesom, bolestima bubrega ili ograničenim unosom tečnosti treba da se konsultuju sa lekarom pre konzumacije.
Deca i lubenica – oprez je ključan
Kod dece važi pravilo umerenosti. Jedna do dve kriške su dovoljne. Veće količine mogu izazvati bolove u stomaku ili dijareju, jer njihov digestivni sistem teže podnosi velike količine sirovog voća.
Pametno uživanje u lubenici
Najbolje je jesti lubenicu kao deo obroka ili užinu, a ne na prazan stomak. Iako hidrira, ne treba da zameni unos vode. Ako primetite nelagodnost nakon većih porcija, pređite na manje količine raspoređene tokom dana.
Zdravstvene koristi koje ne treba zanemariti
Umerena konzumacija lubenice donosi brojne benefite. Jedna kriška obezbeđuje oko 25% dnevne potrebe za vitaminom C, koji jača imunitet i neguje kožu. Sadrži i vitamin A za dobar vid i zaštitu od infekcija, kao i antioksidante koji usporavaju starenje. Citrulin u lubenici pomaže u opuštanju krvnih sudova i može pozitivno uticati na krvni pritisak.
Zaključak: Lubenica da – ali sa merom!
Uživajte u lubenici, ali ne dozvolite da vas njena slatkoća zavara. Umerenost je ključ zdravlja, čak i kada je u pitanju najosvežavajuće voće leta.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com