Brza hrana briše signal sitosti i podstiče prejedanje. Saznajte kako vas industrija zavarava i goji.
Brza hrana ne samo da goji, već i zbunjuje naš organizam. Naučnici upozoravaju da ultraprerađene namirnice, poput čipsa, sladoleda i žitarica za doručak, prolaze kroz industrijske procese koji ih čine manje zasitnim.
Zašto ne osećamo sitost?
Ove namirnice se prave od osnovnih molekularnih komponenti kukuruza, pšenice i krompira, koje se pretvaraju u skrobnu kašu. Ta kaša se dalje prerađuje u šećere i derivate koji se brzo vare, zaobilazeći prirodni signal sitosti.
Industrijski trikovi
Proizvođači koriste emulgatore, veštačke arome i boje kako bi poboljšali ukus i izgled hrane, ali time dodatno smanjuju nutritivnu vrednost. Nedostatak proteina i vlakana doprinosi osećaju praznine i želji za još.
Zamke u svakodnevnoj ishrani
Iako mislimo da jedemo dovoljno, telo ne registruje unos kao zadovoljavajući. To dovodi do prejedanja, ljutnje i osećaja nezadovoljstva. Studije pokazuju da prosečan Amerikanac dobija više od 60% kalorija iz ultraobrađene hrane.
Zdravstvene posledice
Osim gojaznosti, ovakva ishrana može izazvati metaboličke poremećaje, insulinsku rezistenciju i hronične bolesti.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com