Popularno nazvane e-cigarete su ureฤaji koji sadrลพe izvesnu koliฤinu nikotina (nikotin u cigaretama izaziva zavisnost), ali sadrลพe manje opasnih toksina koji izazivaju posledice po zdravlje.
E-cigarete se ฤesto reklamiraju kao bezbednija alternativa pravim cigaretama, a neki smatraju da mogu pomoฤi ljudima da smanje puลกenje ili da potpuno prestanu sa puลกenjem. S druge strane, e-cigarete mogu biti proizvedene sa razliฤitim ukusima, pa postoji zabrinutost da adolescenti koji poฤnu da koriste e-cigarete budu ohrabreni da poฤnu sa puลกenjem pravih cigareta. Rezultati istraลพivanja nisu dali odgovor ni za i ni protiv e-cigareta.
Da bi saznali viลกe o ovome, istraลพivaฤi su pregledali rezultate jednogodiลกnjeg anonimnog ameriฤkog istraลพivanja o navikama puลกenja kod dece. Istraลพivaฤi su prouฤavali odgovore dece uzrasta izmeฤu 11 i 18 godina u 2011. i ponovo u 2012. godini. Oko 19.000 dece je uฤestvovalo u prvoj, a oko 25.000 u drugoj godini istraลพivanja. Istraลพivaฤi su uporedili rezultate dva razliฤita istraลพivanja da bi videli da li je bilo promena u navikama puลกenja mladih.
ล ta kaลพe studija?
Mladi koji su probali e-cigarete pokazali su veฤu verovatnoฤu da ฤe puลกiti prave cigarete i tendenciju da ฤe biti โteลพiโ puลกaฤi od onih koji nikada nisu probali e-cigaretu. Za mlade ljude koji puลกe prave i koriste e-cigarete, zato ลกto planiraju da prestanu sa puลกenjem, manje je verovatno da ฤe zapravo pokuลกati da prestanu da puลกe u toku 12 meseci . Istraลพivaฤi su doลกli do zakljuฤka da u stvari e-cigarete ne ohrabruju mlade da prestanu sa puลกenjem pravih cigareta.
Viลกe mladih je u toku 2012. godine probalo e-cigarete, ili ih je redovno koristilo u odnosu na 2011. godinu: oko 3% mladih ljudi 2011. godine je pokuลกalo da puลกi e-cigarete, a 2012. godine ih je bilo oko 7%, dok je 1% ispitanika 2011. godine koristilo e-cigarete najmanje jednom u prethodnih 30 dana, a 2012. godine dva puta viลกe.
Koliko je pouzdano istraลพivanje?
Koriลกฤenje velike nacionalne ankete moลพe biti pouzdan naฤin za prikupljanje informacija, ali se oslanja na โiskrene i taฤneโ odgovore ispitanika. Rezultati se odnose samo na mlade ljude u SAD. To se ne moลพe primeniti na mlade ljude u drugim starosnim grupama ili u drugim zemljama.
Studija ne moลพe da nam kaลพe da li su adolescenti u studiji poฤeli da koriste e-cigareta, a zatim poฤeli da puลกe prave cigarete ili obrnuto. Takoฤe, nema jasnog dokaza da su mladi ljudi koji su poฤeli da puลกe to uฤinili zato ลกto su ranije koristili e-cigarete.
ล ta to znaฤi za nas?
Rezultati pokazuju da mladi ljudi koji koriste e-cigarete imaju veฤe ลกanse da napreduju sa eksperimentisanjem, pa sa e-cigareta preฤu na prave cigarete.
Studija takoฤe pokazuje da e-cigarete ne mogu biti od pomoฤi kao instrument u pomaganju mladim ljudima da prestanu da puลกe onako kako se oni nadaju.
Kao ลกto je navedeno, zbog same vrste studije, moramo biti oprezni u tumaฤenju ovih rezultata.
Ostaje na snazi onaj odgovor psihologa: „Lakลกe je ne poฤeti sa puลกenjem i drogiranjem nego se posle leฤiti.“
Roditelji treba da se trude oko dece u vaspitanju od malena, pa ฤe tako na vreme spreฤiti loลกe navike, a samim tim i puลกenje. Liฤni primer je tu veoma vaลพan.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com