Posao u privatnim preduzeฤima ili kompanijama danas uglavnom svuda u svetu, pa i kod nas, iziskuje dosta napornog rada. Slobodno vreme ili vreme koje imamo posle rada podrazumeva period vremena koji bi trebalo posvetiti sebi ili najbliลพima. Koliko korisno provodimo slobodno vreme i kako ono utiฤe na posao – pokazuju sledeฤe dve studije.
Ove dve studije bavile su se pitanjima ravnoteลพe izmeฤu posla i slobodnog vremena.
Ravnoteลพa posla i ลพivota
Prva studija sa Univerziteta Birbeck prikazala je, iz psiholoลกke perspektive, za koju se malo zna, ลกta ljudi podrazumevaju pod slobodnim vremenom, da li ga uopลกte imaju i kako ga koriste.
Istraลพivaฤi su angaลพovali 18 osoba (muลกkaraca i ลพena) proseฤne starosti 44 godine, da vode dnevnik o shvatanju i iskustvu o „svom vremenu“ u periodu od mesec dana. Potom su angaลพovali 344 radnika i zatraลพili im da popune upitnik:
- Kako su usaglasili radno i slobodno vreme?
- Kakav je odnos u porodici?
- Koliko su angaลพovani na poslu?
- Da li su zadovoljni ลพivotom?
Rezultati
Rezultati o „mom vremenu“ variraju od 3 sata nedeljno do 50 sati nedeljno.
Kvalitet za „moje vreme“ ocenjen je na sledeฤi naฤin:
- vrlo dobro 8%
- dobro 40%
- proseฤno 42%
- loลกe 9%
- veoma loลกe 1%
Kvalitet, ne kvantitet
Analiza je pokazala da su ljudi s najkvalitetnijim slobodnim vremenom (8%) uspostavili najbolju ravnoteลพu izmeฤu posla i slobodnog vremena, da uz to imaju dobar porodiฤni ลพivot i bolje su angaลพovani na poslu.
Zanimljivo je da su istraลพivaฤi otkrili da su ljudi „moje vreme“ bolje i ฤeลกฤe koristili kao neku aktivnost nego kao odmor. Neki su se najbolje opuลกtali radeฤi kuฤne poslove, neki u prirodi, a neki su svoje slobodno vreme posvetili volontiranju.
Dr Almuth zakljuฤuje da ovo istraลพivanje pokazuje da ljudi svoje slobodno vreme koriste kao aktivnost (ne mora da bude odmor) koja bolje psiholoลกki deluje na njih same, na odnose u porodici, kao i na angaลพovanost sutradan na poslu.
Daljinski rad
Druga studija je analizirala efekte na ljude koji koriste laptopove, smart telefone i druge ureฤaje na poslu, ali i van posla, i stalno su „aktivni“ po potrebi poslodavca. Analiza je trebalo da utvrdi da li je to tehnoloลกko povezivanje ลกtetno za balans izmeฤu posla i slobodnog vremena, kako utiฤe na vreme mirovanja i da li rad van radnog mesta olakลกava posao.
Na osnovu analize ฤak 63 prethodno sprovedene studije u kojima je uฤestvovalo 50.000 zaposlenih, utvrฤeno je da su ljudi verovali da ฤe im dostupnost posla van radnog vremena poveฤati fleksibilnost i efikasnost sutradan na poslu, kao i da njihovi poslodavci oฤekuju od njih da budu dostupni danonoฤno.
Satnica i stres
Ostati aktivan na poslu i van radnog vremena samo na prvi pogled poveฤava efikasnost i fleksibilnost. Dugoroฤno gledano, takva aktivost ลกtetno utiฤe na koncentraciju i zdravlje zaposlenog, najviลกe na stres, a samim tim remeti i balans izmeฤu posla i slobodnog vremena, pa moลพe doฤi do velikih greลกaka i propusta u samom poslu.
โPoslodavci i zaposleni treba da koriลกฤenjem tehnologije smanje negativne i ลกtetne efekte kako na posao, tako i na zdravljeโ, kaลพe na kraju vodeฤa autorka druge studije Svenja Schlachter.
Rezime
Obe studije pokazuju da poslodavci zaposlenom treba da pomognu i daju mu slobodno vreme, jer ฤe tako i dobit poslodavca biti veฤa.
I ova istraลพivanja pokazala su da fiziฤke, ali i psihiฤke moguฤnosti, imaju granice, pa je ljudima potreban svakodnevni, nedeljni i godiลกnji odmor, kako bi se odmorili i saฤuvali zdravlje, a na poslu pruลพili maksimum. Dokazano je viลกe puta da je โpreumoran radnikโ sklon povredama na poslu, viลกe greลกi i lakลกe oboli tokom vremena (pad imuniteta, stres…).
To samo potvrฤuje stare nauฤne tvrdnje da je svakom radniku u toku dana potrebno odreฤeno vreme za rad, odmor i porodicu i odreฤeno vreme za spavanje.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com