Dokazano je da ovih 33 krivaca izazivaju rak

Neki sluฤajevi karcinoma su izvan naลกe kontrole, odreฤ‘eni genetskim defektima i predispozicijama koje se prenose s jedne generacije na drugu ili su podstaknuti genetskim promenama koje prolazimo tokom svog ลพivota.ย Ipak, isto tako znamo da udisanje odreฤ‘enih materija, jedenje nekih namirnica i upotreba nekih vrsta plastike znatno poveฤ‡ava rizik odย nastanka smrtonosnih vrsta karcinoma, istiฤu nauฤnici.

Oni su analizirali brojne opseลพne studije raฤ‘ene protekle decenije i identifikovali najveฤ‡e krivce – 33 kancerogene stvari za koje su, nauฤno dokazano, snaลพno povezane s nastankom malignih procesa u telu.

Kako nastaje rak?

Svaki put kadย se ฤ‡elijaย podeli, enzimi koji uฤestvuju u sintezi, u proseku prave ฤak oko 120 hiljada greลกki. Da li je to mnogo ili malo, sasvim je nebitno, sve dok se ne dogodi kljuฤna greลกka koja deluje kao okidaฤ raka zahvaljujuฤ‡i abnormalnom radu ฤ‡elije, rastu i neprekidnom dupliranju. Takva ฤ‡elija ignoriลกe signale da prestaneลพ i stimuliลกe telo da je opskrbljuje krvlju kako bi joลก rasla. Tada se takva ฤ‡elija beskonaฤno razmnoลพava, odnosno rak ลกiri po telu. Naravno, kljuฤno je i o kojem se tipu raka, odnosno greลกke radi, jer kod jednih to ide brลพe, a kod drugih sporije.

Prema nauฤnim predviฤ‘anjima ฤ‡e u sledeฤ‡ih 50 godina svaki treฤ‡i ฤovek tokom svog ลพivota oboleti od raka, a viลกe od 30 posto sluฤajeva bolesti moglo bi se spreฤiti usvajanjem zdravih ลพivotnih navika, izbegavanjem poroka poput cigareta i alkohola – ali prvenstveno izbegavanjem kancerogene hrane.

1. ล eฤ‡er

Nauฤnici istiฤu da konzumacija prevelikih koliฤina ลกeฤ‡era ne dovodi samo do gojaznosti i nastanka dijabetesa, veฤ‡ moลพe aktivno oลกtetiti ฤ‡elije i poveฤ‡ati rizik od nastanka raka.

Nova istraลพivanja pokazuju da ลกeฤ‡er moลพe podstaฤ‡i rast tumora u telu jer rak koristi ลกeฤ‡er kao „gorivo“. Za razliku od zdravih ฤ‡elija, ฤ‡elije raka mogu da pretvore svoju energiju iz glikolize bez kiseonika, u procesu anaerobne glikoze.

– Hiperaktivna konzumacija ลกeฤ‡era ฤ‡elija karcinoma dovodi do zaฤaranog ciklusa kontinuirane stimulacije razvoja i rasta karcinoma – kaลพe Dลพoan Tevelin, belgijski molekularni biolog nakon objavljivanja svoje studije, za koju se smatra da ฤ‡e dovesti do boljeg razumevanja interakcije ลกeฤ‡era i raka, ลกto bi moglo pomoฤ‡i u kreiranju ciljanih strategija ishrane za pacijente.

2. Procesuirana hrana

Svaka hrana koja dolazi u plastiฤnom pakovanju, industrijski je zatvorena i dizajnirana je da traje mesecima bez kvarenja: Moลพe biti brzo reลกenje kada smo gladni, ali takoฤ‘e poveฤ‡ava i rizik od nastanka raka.

Ovim namirnicama se kroz industrijsku proizvodnju tipiฤno dodaju konzervansi, a najฤeลกฤ‡e je reฤ o ลกtetnim nitratima, koji im poveฤ‡aju rok trajanja. Ti aditivi se kroz godine akumuliraju u telu i mogu naneti ลกtetu na nivou ฤ‡elija i dovesti do nastanka bolesti poput raka.

3. Puลกenje

Iako se duvanska industrija svojski trudila da to opovrgne, nema sumnje da duvanski dim sadrลพi najmanje 70 hemikalija koje su kancerogene. Nisu izloลพeni samo puลกaฤi, veฤ‡ i oni u njihovoj neposrednoj blizini – pasivni puลกaฤi koji su izloลพeni puลกenju kod kuฤ‡e ili na poslu. Oni imaju od 20 do 30 posto veฤ‡i rizik od nastanka raka pluฤ‡a. Duvanski dim moลพe uzrokovati rak pluฤ‡a, ali i joลก 16 vrsta raka, poput raka debelog creva ili raka dojke. Procene upuฤ‡uju na to da oni koji puลกe izmeฤ‘u 1 i 14 cigareta dnevno imaju osam puta veฤ‡i rizik od umiranja od raka pluฤ‡a u odnosu na nepuลกaฤe. Kod onih koji puลกe 25 ili viลกe cigareta na dan taj rizik je veฤ‡i ฤak 25 puta.

4. Sunฤanje bez zaลกtite i solarijum

Ljudi koji su poฤeli da koriste solarijum pre 35-e godine ลพivota imaju 87 posto veฤ‡u verovatnoฤ‡u od obolevanja od malignog melanoma u poreฤ‘enju sa onima koji nikad nisu iลกli u solarijum. Osim toga, ljudi koji su poฤeli da koriste solarijum pre 35-e godine ลพivota imaju 87 posto veฤ‡u ลกansu od obolevanja od malignog melanoma u poreฤ‘enju s onima koji nikad nisu iลกli u solarijum. Sunce takoฤ‘e ลกteti, a najopasnije su opekotine i to one nastale u ranijoj ลพivotnoj dobi, kaลพu nauฤnici.

5. Toksiฤne hemikalije na poslu

Neki ljudi rade s kancerogenim hemikalijama svaki dan, a studije pokazuju da su pod najveฤ‡im rizikom oni koji rade s aluminijumom, moleri, radnici koji rade na poslovima asfaltiranja, proizvoฤ‘aฤi gume, frizeri, kozmetiฤki radnici koji rade gel na noktima. Osim toga, studije otkrivaju da je uopลกteno rad u noฤ‡nim smenama neลกto ลกto poveฤ‡ava rizik od nastanka raka, a uzrok toga je poremeฤ‡aj cirkadijalnog ritma koji reguliลกe budnost i spavanje. To dovodi do hormonske neravnoteลพe u telu i poveฤ‡ava rizik hroniฤnih upala koje se mogu pretvoriti u rak.

6. Arsen

Prirodni sastojak Zemljine kore, je u svom anorganskom obliku izuzetno toksiฤan. ฤŒesto se moลพe pronaฤ‡i u kontaminiranoj pitkoj vodi, poput na primer Bangladeลกa ili na sliฤnim mestima gde sistemi za navodnjavanje useva sadrลพe vodu s arsenom. Svetska zdravstvena organizacija kaลพe da najmanje 140 miliona ljudi u 50 zemalja pije vodu koja sadrลพi visok nivo arsena. Osim toga, arsen je jedan od najkancerogenijih sastojaka cigarete.

7. Meso sa roลกtilja

Iako je hrana sa roลกtilja zaista ukusna, nauฤnici su otkrili da pripremanje mesa na taj naฤin oslobaฤ‘a karcinogen nazvan heterocikliฤki aromatski amin, jer dolazi do promene hemijske i molekularne strukture mesa.

Podaci prikupljeni od 62.000 osoba u periodu od 9 godina pokazuju da ispitanici koji su ฤesto konzumirali meso peฤeno na roลกtilju ili na neki sliฤan naฤin imaju 60 posto veฤ‡e ลกanse za rak pankreasa u odnosu na ispitanike koji su preferirali slabije peฤeno meso ili ga uopลกte nisu jeli. Osim toga, crveno meso pripremljeno na ovaj naฤin redovnom konzumacijom poveฤ‡ava rizik od nastanka raka prostate.

8. Ugljenik

Kod rudara koji iskopavaju ugljen decenijama imaju veฤ‡u stopu obolevanja od karcinoma pluฤ‡a, beลกike i ลพeluca. Najopasniji su poslovi na gasifikaciji ugljena i destilaciji kamenog ugljena.

9. Alkohol

Redovno konzumiranje alkohola u veฤ‡im koliฤinama moลพe poveฤ‡ati rizik od razvoja nekoliko razliฤitih vrsta raka, ukljuฤujuฤ‡i rak grla, jetre, dojke i debelog creva. Prema ameriฤkom Nacionalnom institutu za rak, „rizik od razvoja raka poveฤ‡ava se s koliฤinom alkohola koju osoba popije.“

Nova analiza koja je obuhvatila 600.000 ljudi u 19 zemalja s visokim dohotkom utvrdila je da je konzumiranje viลกe alkohola povezano s razvojem svih vrsta karcinoma probavnog sistema. Druga nedavna studija konzumenata alkohola u 195 zemalja ลกirom sveta otkrila je da je viลกe od 25 posto smrti povezanih s alkoholom kod ljudi starijih od 50 godina zbog raka.

10. Izduvni gasovi

Struฤnjaci su utvrdili da izduvni gasovi dizel motora izazivaju rak pluฤ‡a, a pozitivno su povezani i s poveฤ‡anim rizikom od raka beลกike. Izduvni gasovi dizel motora premeลกteni su iz grupe 2A (moguฤ‡i kancerogeni) u grupu 1 (materije koje imaju definitivnu vezu s rakom). Za razliku od dizel, izduvni gasovi benzinaca za sada ostaju u grupi moguฤ‡ih kancerogenih materija.

11. Usoljena i ukiseljena hrana

Kad se dimljena hrana kuva na visokim temperaturama, od nitrata nastaju joลก opasniji nitriti. Ipak, to se ne odnosi na namirnice koje kiselite ili dimite sami. Jedna od namirnica za koju je dokazano da je kancerogena je tradicionalna kineska slana riba.

12. Rad sa uljem

Hemikalije koje se koriste za razvrstavanje i odvajanje ulja koja se mogu ispuลกtati u vazduh i vodu ukljuฤuju benzen i formaldehid koji dokazano uzrokuju rak.

13. Preraฤ‘eno meso, kobasice

Kupljena slanina, burgeri, kobasice, crveno meso i mesne preraฤ‘evine predstavljaju rizik za oboljevanje od raka, a po kategoriji ลกtetnosti ulaze u grupu sa cigaretama, alkoholom, arsenom i azbestom, upozorenje je WHO-a nastalo na osnovu brojnih studija. Najฤeลกฤ‡e su posledice preterane konzumacija ovih preraฤ‘evina rakovi probavnog sistema – ลพeluca, creva i pankreasa, a struฤnjaci istiฤu da se studije odnose na industrijski obraฤ‘ene mesne preraฤ‘evine.

14. Azbest

Izloลพenost znaฤajnim koncentracijama azbesta moลพe uzrokovati rak pluฤ‡a, mezoteliom (rak pleure), azbestozu i razne druge bolesti pleure. Bolesti povezane s azbestom najฤeลกฤ‡e nastaju kod osoba koje su dugotrajno ili ฤesto izloลพene azbestu, posebno veฤ‡im koncentracijama, ลกto se dogaฤ‘a kod profesionalne izloลพenosti. Iako je danas zabranjen, azbestni krovovi i fasade joลก uvek se nalaze na brojnim privatnim kuฤ‡ama i zgradama, pa i javnim ustanovama poput ลกkola i bolnica.

15. Glifostat

ฤŒesti ubica korova, Monsantov glifosat je dokazano kancerogen, a danas je on najฤeลกฤ‡i herbicid koji se koristi u poljoprivredi ลกirom sveta. Povezuju ga sa poveฤ‡anim rizikom nastanka non-Hodgkinovog limfoma kod poljoprivrednika.

16. Piljevina

Radnici u pilanama i stolari koji redovno udiลกu piljevinu iz seฤe i oblikovanja drva imaju veฤ‡u verovatnoฤ‡u da ฤ‡e razviti rak sinusa i nosne ลกupljine od proseฤne osobe.

17. Hormonska kontracepcija i estrogen

ลฝene koje rano dobiju prvu menstruaciju ili ranije uฤ‘u u menopauzu imaju veฤ‡i rizik od raka dojke jer su izloลพene veฤ‡im nivoima estrogena i progesterona kojeg stvaraju jajnici. Takoฤ‘e, veฤ‡i rizik imaju i ลพene koje su koristile hormonsku terapiju tokom menopauze, ali i kao kontracepciju.

18. Virusi

Zaraza nekim vrstama virusa poveฤ‡ava rizik od nastanka raka u organizmu, a to su hepatitis B i C virusi, HPV virusi, Epstein-Barr virus. Takoฤ‘e, dokazano je da Helikobakterija moลพe biti povezana s rakom ลพeluca.

19. Porodica

Neki rizici od raka se prenose generacijski. Na primer, odreฤ‘ene vrste raka dojke rezultat su mutacija u genima BRCA1 i BRCA2.

20. Gojaznost

Dokazano poveฤ‡ava rizik od karcinoma dojke, debelog creva, rektuma, jednjaka, bubrega i pankreasa.

21. Formaldehid

Veฤ‡ godinama je poznato da je jedan od uzroฤnika tumora nosne ลกupljine, a ovo konzervirajuฤ‡e i dezinfekcijsko sredstvo povezuje se i s drugim brojnim oblicima raka.

22. Silikonski implantati

Ako ste mislili da su sigurni – nisu, jer umetanje stranih tela u organizam izaziva trajne upale, pokazala je studija klinike Mejo.

23. Zagaฤ‘enja iz vazduha

Smog i ฤestice u njemu dovode do raka, a posebno je opasno udisanje ฤestica ฤaฤ‘i, koje se povezuju s karcinomom pluฤ‡a, jednjaka i mehura.

24. Silicijum

Silicijum je prirodni mineral koji se nalazi u pesku, kamenu i betonu. Kada graฤ‘evinski radnici i rudari udahnu ฤestice rezanjem, piljenjem ili buลกenjem u stene, to moลพe poveฤ‡ati rizik od razvoja raka pluฤ‡a.

25. Zraฤenje

Rendgenski i gama zraci dokazano uzrokuju rak, kao i naravno UV zrake. Ipak, jedno snimanje u bolnici neฤ‡e izazvati rak, jer su za to potrebne veฤ‡e koliฤine i doze zraฤenja, na primer poput izloลพenosti radijaciji u ฤŒernobilu. Osim toga, i sam rak se ฤesto tretira zraฤenjem. Ipak, ameriฤko druลกtvo za borbu protiv raka upozorava da „ne postoji prag ispod kojeg se smatra da je takva vrsta zraฤenja potpuno sigurna“.

26. Hroniฤna upala

Hroniฤna upala od dugoroฤnih infekcija, bolesti creva ili gojaznosti mogu oลกtetiti DNK neke osobe i dovesti do veฤ‡eg broja karcinoma.

27. Plastika

Novi dokazi otkrivaju da je industrija plastike godinama prikrivala dokaze o ลกtetnosti BPA, na sliฤan naฤin kako je duvanska industrija odbijala vezu izmeฤ‘u cigareta i raka pluฤ‡a. Sliฤno je uoฤeno kod veฤ‡ine plastiฤnih polimernih materijala.

28. GMO hrana

Brzinski rast industrije genetski modifikovanih useva kontaminirala je naลกu ishranu na alarmantnom nivou. Viลกe od 90 posto svetskog kukuruza i soje je genetski modifikovano, a o uฤincima istog joลก se raspravlja. Struฤnjaci se slaลพu da pre nego ลกto je GMO dodat u sastav viลกe od 1000 namirnica nisu sprovedena adekvatna istraลพivanja o njegovom uticaju i nitko ne zna dugoroฤne posledice konzumiranja takve hrane.

29. Kokice iz mikrotalasne

– U omote su dodane sintetiฤke hemikalije, pogotovo u industriji brze hrane, koje bi trebalo da spreฤe da iscure masti – objaลกnjava nutricionistkinja Elisija Gudman.

– Kokice za mikrotalasnu su pune tih hemikalija, koje se, kad se zagreju, automatski ลกire u same kokice. One ลกtetno deluju na vaลก endokrini sistem, a povezane su razvojem karcinoma, poviลกenim loลกim holesterolom, loลกim imunitetom, bolestima ลกtitne ลพlezde i neplodnosti.

30. Gazirana piฤ‡a

Gazirana piฤ‡a nisu hrana, a previลกe se konzumiraju u modernoj prehrani. Jedna limenka sadrลพi 40 grama ลกeฤ‡era, a sve ลกto sadrลพi viลกe od osam grama ลกeฤ‡era smatram preteranim. Osim toga, umetni zaslaฤ‘ivaฤi u gaziranim piฤ‡ima doprinose pretilosti i dijabetesu te se ฤesto povezuju s nastankom raka.

31. Belo braลกno

Kad je braลกno rafinisano, iz njega se uklanjaju sve nutritivne vrijednosti. Potom se izbeljuje s gasom kako bi postao privlaฤniji potroลกaฤima. Glikemijski indeks belog braลกna je izuzetno visok – ลกto znaฤi da poveฤ‡avanivo insulina, a ne osigurava „gorivo“ telu. Ugljeni hidrati iz njega se pretvaraju u ลกeฤ‡ere, tako da uฤestala konzumacija belog braลกna koji mogu dovesti do poveฤ‡ane otpornosti na insulin te su kao takvi poลพeljno gorivo za tumore.

32. Lajt proizvodi

Fat-free zvuฤi kao neลกto dobro, jer za veฤ‡inu masti predstavljaju neลกto loลกe, ali ovakve namirnice su jako nezdrave. Prehrambena industrija poฤela je da zamenjuje ลพivotinjske masti s nezasiฤ‡enim biljnim uljima koja su dovela do poveฤ‡anja potroลกnje trans-masti. A kako bi to nadoknadili, proizvoฤ‘aฤi su poฤeli da dodaju velike koliฤine ลกeฤ‡era, izmeฤ‘u ostalog. Drugim reฤima, rizikujete debljanje, dijabetes, srฤane bolesti i rak.

33. Osveลพivaฤ vazduha

Sladak miris u zraku ฤesto dolazi u paketu s naftalinom i formaldehidom, poznatim kancerogenima. A sadrลพe i niz drugih toksiฤnih hemikalija.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com