U trendu

Ovih 8 pitanja treba da postavite svojoj majci – mogu vam spasiti život

Osim nekih fizičkih karakteristika od roditelja nasleđujemo i mnoge bolesti i zdravstvena stanja – poput srčanih mana, kratkovidosti ili ranog gubitka kose. Lekari zato ističu da bi svaka žena trebalo da otprilike zna i istoriju bolesti svoje mame, da zna s čim će se i sama u budućnosti možda morati suočiti i tako lakše preuzme kontrolu nad sopstvenim zdravljem.

Ovo su zato, prema lekarima, pitanja na koja bi žene od svojih majki trebalo da saznaju odgovore:

Sa koliko godina je prošla menopauzu?

Većina žena kroz menopauzu prolazi približno u isto vreme kad i njihova majka.

– Ako su vašoj mami simptomi menopauze počeli u 40-im, verovatno će i vama tada početi – kaže stručnjak za plodnost Zita Vest, pa ako želite decu kasnije u životu, dodaje, o tome trebate voditi računa. Simptome menopauze mogu, dodaje ona, olakšati ishrana bogata omega-3 kiselinama, D vitamin i izbegavanje alkohola.

Da li je imala rizičnu trudnoću ili težak porod?

Stanja poput preeklampsije mogu biti nasledna, a razvijaju se kasnije u trudnoći, kaže Vest, a simptomi su povišeni krvni pritisak, otečenost i prisutnost proteina u mokraći.

Da li joj je odstranjen neki mladež?

Dermatolog dr. Anton Aleksandrof kaže da ako u porodici imate istoriju kancerogenih madeža, potrebno je da više nego drugi pazite na izloženost suncu, ali i svaki mesec odvojite vreme za pregled kože. – Ako je vašoj majci ili drugom bliskom rođaku odstranjen mladež koji je bio kancerogen i vi imate veći rizik od melanoma – rekao je dr. Aleksandrof, koji dodaje i da mladež koji se menja, izgleda nepravilno u obliku ili boji ili pak krvari treba pregledati što pre.

Da li je neki član porodice preminuo iznenada?

Kardiolog dr. Asim Malhotra kaže da bi svako kome je član uže porodice umro mlad i iznenada trebalo da uradi  osnovni test srca, ehokardiogram. Reč je naime o ultrazvuku srca kako bi se isključila bilo kakva genetska abnormalnost koja bi mogla da poveća šanse za privremenu smrt.

– Iznenadnu smrt ljudi mlađih od 60 godina mogu uzrokovati nasleđena, nedijagnostifikovana stanja srca – rekao je dr. Malhorta, a ako vam mama zna da se to nekom iz porodice dogodilo, preporučuje da o tome popričate sa svojim lekarom opšte prakse. ‘Što vam je bliži rođak , to je veći rizik’, dodaje on.

Da li vam je baka bila pogrbljena?

Ako vam je baka bila pogrbljena ili je nekad slomila kuk, mogli biste biti u opasnosti od osteoporoze koja nije klasično genetsko stanje, ali isti geni mogu odrediti veličinu i snagu vašeg kostura, objasnila je medicinska sestra iz Kraljevskog društva za osteoporozu,.Džulija Tomson.

Naoružani informacijama, dodaje Thmson, možemo smanjiti rizik jer je ishrana bogata kalcijimom (lisnato povrće, mleko, sir i mlečni proizvodi) izvrstan način za održavanje zdravlja kostiju.

Da li je neko od bliže rodbine imao neku mentalnu bolest?

Psiholog Džo Hemings kaže da je važno znati i ako je majka patila od nekog mentalnog stanja: možda je, kaže, imala npr. ono što danas zovemo ‘bejbi bluz’ ili pak ‘pravu’ postporođajnu depresiju.

– Ne brinite da ćete i vi biti depresivni ako je mama bila, jer ‘depresijom’ se u prošlosti nazivalo veliki niz stanja, od blage anksioznosti do sezonskog afektivnog poremećaja – kaže Hemings i ističe da  ‘svesnost i prepoznavanje znakova može uticati na to da u slučaju depresije pre potražimo pomoć’.

Postporođajna depresija obično se javlja dva do osam nedelja od porođaja, a može trajati i godinu dana, a najčešći su simptomi gubitak interesa za bebu, teskoba, konstantno plakanje i osećaj nemoći.

Da li je neko u užoj porodici imao rak dojke?

Dr. Luiz Grimsdel kaže da svako kome je bliska rođaka imala rak dojke – posebno dijagnostifikovan pre 40. godine života – treba to da kaže svom lekaru opšte prakse.

– On će dalje odlučiti da li je potrebno da vas uputi stručnjaku na dalju procenu rizika – kaže Grimsdel.

Da li ste kao dete dobili sve vakcine?

Ako vaša majka ne može da se seti, pitajte je ima li kopiju vašeg medicinskog kartona iz detinjstva, preporučila je  Dr Filipa Kaj i kaže da vam to znanje može kasnije biti korisno – naročito ako ste neku vakcinu preskočili, pa niste razvili imunitet, prenosi The Sun.

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.

Pošalji komentar