U trendu

Janković Berguš o doprinosu Hristića muzičkom životu Srbije

BEOGRAD – Zoran Hristić (1938 – 2019), kompozitor, dao je veliki doprinos i ostavio značajan trag u muzičkom životu Beograda i Srbije kaže za Tanjug Jelena Janković Berguš, urednica programa umetničke muzike Centra beogradskih festivala.

Navodi mnogobrojna priznanja koja Hristić dobio u oblasti primenjene umetnosti, a pre svega Zlatnu arenu u Puli za film „Hasanaginica“ 1967. godine i dva godine kasnije za ostvarenja „Vrane“ i „Horoskop“.

Navodi i priznanje Sterijinog pozorja za muziku u predstavi Koštana 1993. godiine, a 2002. za muziku u predstavi „Opsada crkve Svetog Spas“, te dodaje da je Hristić autor muzike za filmove najpoznatijih srpskih reditelja Gorana Paskaljevića, Zdravka Velimirovića, Miodraga Popovića, Radivoja Lole Đukića, Živorada Mitrovića…

Ona napominje da je Hristić u oblasti umetničke muzike pripadnik kompozitorske generacije koja je približila srpsku muziku tekovinama evropske muzičke avangarde toga doba, pokazujući određene srodnosti sa kompozicionim tehnikama takozvane „poljske škole“ čiji su glavni predstavnici bili Kšištof Penderecki i Vitold Lutoslavski.

„Svojim radom Zoran Hristić je bio naročito vezan za Beogradske muzičke svečanosti. Već na prvom BEMUS-u, 1969. godine, izvedena je Hristićeva kompozicija 4 za E za klavirski trio, koja je dve godine ranije dobila nagradu Jugoslovenske radio-difuzije. Na ovom festivalu izvedena su i neka od najzapaženijih Hristićevih muzičko-scenskih dela kao što su balet ‘Darinkin dar’ koreotorijum ‘Korak’, balet ‘Adam i Eva“, navodi Janković Berguš i naglašava da je Hristić bio predsednik umetničkog veća BEMUS-a 1976-77. godine i selektor festivala „Mokranjčevi dani“.

Zoran Hristić preminuo je u 82. godini u Beogradu.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.