Slijepčević: „Srbenka“ je film o današnjoj deci

BEOGRAD – Dokumentarni film „Srbenka“ Nebojše Slijepčevića, koji na jednoj ravni prati rad Olivera Frljića na predstavi „Aleksanadra Zec“ u Hrvatskom narodnom kazalištu u Rijeci 2014. godine, prikazan je sinoć u Domu omladine Beograd u okviru festivala „Slobodna zona“.
Slijepčević je nakon projekcije u razgovoru sa Ivanom Milenkovićem, urednikom programa „Kompas Slobodne zone“ i publikom, rekao da je film takoreći neplanirano brzo nastao, jer je na probe Frljićeve predstave došao sa idejom da sprovede istraživanje za svoj film koji će dugo raditi, da bi 12-godišnja Nina Batinić postala zapravo junakinja njegovog filma.
Materijal je, kako je rekao, dve godine stajao i upravo je to vreme „dalo na aktuelnosti“ priči.
Slijepčević je pojasnio da je 2014. godine razmišljao da radi film o postojanju paralelnih narativa u Hrvatskoj – jednom zvanično prihvaćenom i drugim intimnim o kojima se ne govori.
„Želeo sam da se bavim time da u Zagrebu vrata do vrata žive ljudi koji potpuno drugačije gledaju na rat devedestih godina. Onda sam saznao da Frljić priprema predstavu o Aleksandri Zec (12-godišnjoj devojčici, srpskog porekla, koja je sa svojom porodicom ubijena u Zagrebu 1991. godine i niko za to nije odgovarao). Razgovarao sam sa njim i pitao ga da prisustvujem probama, poneo sam kameru, smatrajući da mi može koristiti za istraživanje, eventualno neki trejler za film koji želim da snimim“, ispričao je Slijpčević.
Frljić je i tada, dodaje, bio već zloglasan i njegova zloglasnost je nastavila da raste u godinama koje su usledile.
„Cela ekipa je očekivala demonstracije, napade, a znajući kako Frljić radi, ja sam očekivao kreativnu diskusiju na probama, da to bude mali model današnje Hrvatske sa različitim mišljenjima. Već na prvoj probi pojavile su se četiri devojčice, a na drugoj Nina je ispričala noćnu moru koju je imala (da ubija svoju sestru i vadi joj organe) da bi ključna situacija, kada sam odlučio da snimim film, bila proba na kojoj se ona koleba da li će na sceni izreći da je srpske nacionalnosti“, rekao je Slijepčević.
Kaže da „Srbenku“ nije snimio zbog Aleksandre Zec, već zbog Nine.
„Moj autorski interes je bio da radim film o današnjoj deci, o Nini koja je rođena 10 godina nakon što je Aleksandra Zec ubijena i šest godina nakon završetka rata. Činjenica da je ona sa sedam godina morala da se suoči sa svojim nacionalnim identitetom naterala me je da snimim ovaj film. Ja sam odrastao u Novom Zagrebu, u naselju Travno, blizu kasarne „Maršal Tito“ i tu je bilo svih nacija, iz čitave Jugoslavije, ali mi u osnovnoj školi nismo znali za nacije, postojale su podele samo na one koji navijaju za Dinamo, Zvezdu ili Partizan“, rekao je Slijepčević.
Smatra da je ovaj film potreban hrvatskoj publici i kaže da je za nju i snimljen, „da je suoči i senzibilira“, primetivši da je Nini učešće u predstavi bio „emancipatorski proces“.
„Tokom snimanja razgovarao sam sa mnogo mladih ljudi u Srbiji i Hrvatskoj i više puta sam čuo termin „nacionalni comingout“. To nije jednostavan problem. Nije istina da svi Srbi u Hrvatskoj imaju problema sa svojom okolinom. Neki imaju problem sa okolinom, neki sa prihvatanjem samoga sebe i svog identiteta. Za Ninu je izlazak na pozornicu bio završetak tog procesa“, kazao je Slijepčević i dodao da Nina danas ima 17 godina i uobičajne probleme sa kojima se suočavaju tinejdžeri, kao i da želi da se bavi glumom.
Jedna gledateljka je primetila da Slijepčević na suptilan način govori o pritajenom fašizmu koji je prisutan i u Zagrebu i u Beogradu 20 godina nakon završetka rata, a Slijepčević se složio sa konstatacijom da je fašizam vanvremenski i nadnacionalni fenomen.
Film se već mesec i po dana prikazuje u hrvatskim bioskopima i do sada je imao oko 3.000 gledalaca, što Slijepčević smatra dobrim rezultatom za dokumentarac.
„Kada je javnost saznala za film, ultradesničarski portali su ga agresivno napali, mada oni napadaju sve gde se pomene ime Olivera Frljića. Sretna okolnost je što je film krenuo od inostranih festivala pa je u hrvatske bioskope stigao već ovenčan nekim značajnim nagradama (između ostalog je proglašen dokumentarcem godine u Kanu), koje su mu poslužile kao štit koji je omekšao oštrice“, rekao je Slijepčević.
Slijepčević je rekao da mu je, na primer, u Budimpešti prišla žena sa Bliskog istoka, koja mu je rekla da je sebe pronašla u priči, a isto je bilo i sa Mađaricom koja žvi u Rumuniji.
„Izgleda da nismo mnogo originalni“, konstatovao je autor.
O filmu „Srbenka“ danas će u Dvorani Kulturnog centra Beograda diskutovati Slijepčević, pisac Miljenko Jergović, sociolog Ivana Spasić, novinar Nemanja Stjepanović i reditelj Zlatko Paković.

(Tanjug)

Napišite komentar

Najnovije iz rubrike