Svi znamo da ima ljudi koji veoma mnogo rade, a uprkos tome ne ลพive u skladu s trudom koji su u svoj posao uloลพili. Takoฤe, postoje i oni ljudi koji nisu "siromaลกni novcem" zato ลกto su postali "siromaลกni vremenom" – ลกto znaฤi da se, ลพargonski reฤeno, "raspadaju od posla". Istina je, svi mi provodimo ogroman deo dana tokom radne nedelje na poslu, a ponekad radimo i vikendom, i tako prodajemo svoje vreme po relativno niskoj ceni. I mada ฤesto i uporno kukamo da mnogo radimo, veฤina nas zapravo ne radi onoliko koliko kaลพe da radi. Kao da u svakom od nas postoji neki kod za neprestano ลพaljenje zbog toga koliko smo optereฤeni na poslu.
Naravno, lako je savetovati nekoga da radi viลกe ako ลพeli da poseduje viลกe. Ako bi se ljudima ponudilo da rade ลกest sati, a da budu plaฤeni kao da je to puno radno vreme, svi bi odmah pristali. To se ponekad deลกava nenamerno, jer poslodavce viลกe zanima koliko je vremena provedeno na poslu nego koji su rezultati postignuti. Zbog toga treba (kao i uvek) preduzeti inicijativu i poveฤati svoju produktivnost, ako treba, i udvostruฤiti je, a opet na ranom mestu provesti isti broj sati. Kako? Za poฤetak se treba osloboditi onih misli koje su orijentisane na ego i usredsrediti se na zadate zadatke. Krajnje jednostavno.
Misli koje su orijentisane na ego previลกe su kritiฤne jer nas vode u proลกlost ili u buduฤnost. "Neฤu moฤi to da uradim. ล ta nije u redu sa mnom? ล ta ฤe se desiti ako ne uspem? ล ta sam uradio do sada?" Sve su to misli koje na radnom mestu treba smesta proterati iz glave. Samo ako razmiลกljamo o svojim zadacima, nalazimo se u centru deลกavanja: "ล ta posao zahteva? ล ta sada znam? ล ta sada mogu da uradim?" Takav naฤin razmiลกljanja je koristan. I takav naฤin razmiลกljanja daje vam pravo da odmah u glavi rezerviลกete kada ฤe biti pravo vreme za odmor. Vreme koje provodimo izvan kancelarije nije luksuz.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com