Benares: grad stariji od istorije (3)

Vaลพno je pomenuti da su sva kapitalna dela indijske filozofije pisana baลก na sanskritu, a neka upravo u Benaresu. Pomenuti univerzitet pohaฤ‘a i veliki broj tibetanskih sveลกtenika. Razlog tome leลพi u ฤinjenici ลกto su tibetanski lotsawe (prevodioci) od 9. do 12. veka odlazili u tadaลกnju Indiju, koja je bila preteลพno budistiฤka, pa sa sanskrita preveli sva znaฤajna dela budistiฤke filozofije. Benares je i svetski poznat centar izrade tekstila, a njegov pamuk je dobro poznat zbog svoje finoฤ‡e. Ovde se proizvodi i nadaleko ฤuvena svila koja duลพ Indije ima istaknuto mesto, jer se koristi tokom verskih sveฤanosti i obreda. Reฤeno je da je Budino telo posle smrti bilo zamotano u benareลกku svilu, pa se tako ovaj grad oduลพio najveฤ‡em sinu Indije, koji je s tih obala krenuo u misiju religijskog osvajanja celog Istoka.
Benares je, pomenuli smo, najsvetiji grad budista i hindusa. Broj budista u samoj Indiji je zanemarljiv, jer je posle muslimanskog osvajanja Indije budizam skoro nestao iz zemlje u kojoj je nastao. U okolini Benaresa i u samom gradu primetan je broj budistiฤkih sveลกtenika, uglavnom Tibetanaca, koji su posle kineske aneksije Tibeta 1959. godine prebegli u Indiju. U Benaresu osnivaju svoje visoke ลกkole, brojne samostane i stepeniลกta (relikvijare). Za njih je Benares, uz Bodghayu (mesto Budinog prosvetljenja), koji se takoฤ‘e nalazi u Indiji, najsvetiji grad. Veliki je broj burmanskih, tajlandskih i kineskih budistiฤkih hramova, kako u samom gradu tako i u njegovoj okolini. Teลกko je izbrojati koliko indijskih aลกrama (samostana) ima u Varanasiju, kao i koliko je gurukula (verskih ลกkola). Njihov broj se procenjuje na preko 500. U gradu je moguฤ‡e sresti veliki broj zapadnjaka, koji su tu doลกli u potrazi za duhovnoลกฤ‡u.
Neki od njih su budisti, ali najveฤ‡i broj stanuje po mnogobrojnim aลกramima, sledeฤ‡i neku od ลกkola indijske filozofije. U novije vreme svoje aลกrame u Varanasiju osnovali su Sri Sri Lahiri Mahasaya, uฤitelj Sri Sri Yukteshvar Girija, uฤitelja Paramahamse Yoganande, ฤija je knjiga "Autobiografija jednog jogija" izazvala veliko zanimanje javnosti za drevnu veลกtinu joge. Zanimljivo je pomenuti da najveฤ‡i ลพivi Joganandin uฤenik, Swami Kriyananda, tvrdi da je na obale Benaresa pre viลกe do 2000 godina svraฤ‡ao i Hrist, gde ga je besmrtni avatar Sri Mahavatar Babaji, prema Kirijanandinim reฤima, upoznao s veลกtinom joge. Tome u prilog ide i teza isusovca Bernarda Tyrela, koji u jednoj publikaciji piลกe o tome kako je Isus ฤak 12 godina ลพiveo u Benaresu. Setimo se samo da kanonska jevanฤ‘elja ne pominju gde je Hrist ลพiveo od detinjstva do poฤetka svog javnog delovanja. Moguฤ‡e je da je boravio u Benaresu.
Veฤ‡ pomenuti Mahavatar Babaji je fenomen koji zahteva objaลกnjenje. Za njega se tvrdi da u istom telu ลพivi veฤ‡ nekoliko hiljada godina. Navodno izgleda kao da mu je neลกto viลกe od 20 godina, a nekolicini uฤenika se ukazuje svakog jutra na jednom od gatova u gradu. Na nekim gatovima u Benaresu je moguฤ‡e sresti i siddha tantrike, poklonike boga ล ive, koji s lomaฤa na kojima se spaljuju mrtvi uzimaju lobanje, koje im sluลพe za obrede. Za njih se tvrdi da piju ljudsku krv i jedu ljudski mozak, ali da bismo ovaj fenomen razumeli, potrebno je razumeti kontekst joge kao nauke u celini. Toliko o siddha tantricima, tajnoj sekti koja deluje iskljuฤivo u Benarseu.
Benares je, uz Alahabad, i grad velikih kumbha mela, verskih sveฤanosti koje svake godine na ovom mestu okupljaju milione hodoฤasnika koji dolaze na obredno kupanje u Gang, posebno na Dasasvamedh gat, za koji predanje tvrdi da je na njemu verska ลพrtvovanja (yajna) vrลกio sam bog Brama. S obzirom na to da je budizam najrasprostranjenija religija na svetu (religija je ovde neprikladna reฤ, jer je budizam viลกe filozofski pravac, nego religija), a hindusa ima skoro milijardu, Benares je najveฤ‡e svetiliลกte celog sveta, veฤ‡e od Jerusalima ili Meke, a grad godiลกnje poseti viลกe desetina miliona hodoฤasnika. Na kraju, Varanasi je grad koji vrvi isposnicima, sveลกtenicima i hodoฤasnicima. U njemu mitovi postaju stvarnost. To je grad gde svaki zalazak sunca slavi njegovu beskonaฤnost i neprolaznost i gde hiljade ljudi svakodnevno na njegovim obalama traลพe osloboฤ‘enje od veฤnog kruga raฤ‘anja i umiranja.
Korisni linkovi

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com