Mongolija (Mongol ล uudan) se nalazi izmeฤu Rusije i Kine, dve zemlje kojima je tokom svoje duge istorije ili vladala ili im bila potฤinjena. Ova velika azijska zemlja (skoro tri puta veฤa od Francuske) ima samo neลกto viลกe od dva i po miliona stanovnika. Prva asocijacija na Mongoliju svakako je Dลพingis-kan. On je ลกirom Azije i Evrope proneo ime Mongola, koji se zbog njegovih ratniฤkih pohoda i surovog osvajanja teritorija u istoriji ljudske civilizacije najฤeลกฤe spominju s veoma negativnim konotacijama. Za vreme Dลพingis-kana, kao i njegovih naslednika, Ogdaj-kana i Kublaj-kana, ova zemlja je zauzimala najveฤu teritoriju – prostirala se od Koreje pa sve do Maฤarske.
Pored burne i bogate istorije, Mongolija ฤe putnika opฤiniti svojom prirodom i tradicijom. Mongolija je poznata kao „zemlja plavog neba“, pre svega zbog predivne boje koja karakteriลกe nebo iznad jednoliฤnog pejzaลพa. Specifiฤna je i po tome ลกto je jedna od zemalja koje se nalaze na najveฤoj nadmorskoj visini, a veฤi deo povrลกine ove zemlje zauzima pustinja Gobi, koja, mada je priliฤno pusta i suva, ima dovoljno trave da nahrani ovce, koze i kamile. Ostali deo povrลกine ove zaista prostrane zemlje prekriva trava, koje ima viลกe nego dovoljno da po njoj slobodno trฤe ฤuveni taki konji, isti oni koji su Dลพingis-kana i njegovu armiju vodili u mnoge pobede.
Mongoli (Halha Mongoli) deo su velike porodice mongolskih naroda, kojoj joลก pripadaju Burjati (ลพive u Rusiji), kao i Kalmici, koji su, ลกto je zanimljivo, jedini budistiฤki narod Evrope. Do dvadesetih godina proลกlog veka Mongoli su pisali svojim tradicionalnim mongolskim pismom, koje je izvedeno od kineskih i tibetanskih pisama, a posle revolucije su preลกli na ฤirilicu. Ova promena zvaniฤnog pisma pod uticajem revolucionarne vlasti dovela je do toga da je procenat pismenih sa pet odsto porastao na ogromnih 95 %. Nakon promena koje su usledile devedesetih godina proลกlog veka, kada je doลกlo do sloma socijalistiฤkog sistema, kao i u veฤini drลพava s ovim ureฤenjem desno orijentisana vlada ponovo je pokuลกala da uvede tradicionalno pismo kao zvaniฤno, koje se dotad koristilo samo u verske svrhe, ali se zbog komplikovanosti od toga veoma brzo odustalo. Danas ฤirilicu znaju svi Mongoli, a tradicionalno pismo, koje je takoฤe zvaniฤno, poznaje samo neลกto viลกe od 20 % populacije. Joลก jedna zanimljivost vezana je za ovaj narod. Mongoli su narod koji nema prezime. Svi imaju veoma duga i komplikovana imena, koja ฤesto dovode do zabune jer su najฤeลกฤe identiฤna. Zbog toga su vlasti odluฤile da svako dobije prezime tako ลกto ฤe ga izabrati sam.
Ovaj narod poznat je po joลก jednoj specifiฤnosti. Mongoli su oduvek ลพiveli kao nomadi, pa se i danas ฤak i u gradu mogu videti pokretni ลกatori-jurte, koje Mongoli zovu urge. Lamaistiฤko-budistiฤka religija prisutna je u svim vidovima duhovnog i kulturnog ลพivota ovog naroda: u muzici, slikarstvu i knjiลพevnosti, potvrฤujuฤi duboku i jaku vezu Mongolije i Tibeta. Mongolska kuhinja sastoji se od dosta mesa (konjsko meso je takoฤe veoma zastupljeno) i pirinฤa. Riblji specijaliteti su takoฤe vredni probe, jer dosta stanovniลกtva ลพivi i od ribarstva, pa je i riba ฤesta na meniju. ล to se tiฤe obroka, opet jedan kuriozitet, glavno jelo je – doruฤak. Kao napitak obavezan je ฤaj, i to slani sรผรผtei ฤaj. Od piฤa je najzastupljenija votka (arhi), a odbijanje da se ona pije smatra se slaboลกฤu muลกkarca. Iako se najฤeลกฤe pije, votka nije nacionalno piฤe. Nacionalno piฤe je u stvari fermentisano konjsko mleko koje sadrลพi 3 % alkohola, mada ga mnogi u „kuฤnoj radinosti“ prave i sa 12 % alkohola.
Do Mongolije je najlakลกe stiฤi avionom, do prestonice Ulan Batora, ali moลพete doฤi i Transmongolskom ลพeleznicom, iz Pekinga ili Moskve. Transmongolska ลพeleznica je u stvari krak ฤuvene Transsibirske ลพeleznice. Takoฤe, ovde moลพete stiฤi joลก i autobusom ili dลพipom iz Kine ili Rusije. Takav naฤin dolaska u zemlju, pogotovo ako se ide automobilom, ฤesto moลพe da vam zakomplikuje ลพivot, jer vam se moลพe desiti da ilegalno uฤete u zemlju. To je moguฤe zato ลกto je stepa ogromna, a ne postoje svuda oznake za drลพavnu granicu, pa moลพete, i to ne svojom voljom, da ilegalno uฤete u Mongoliju, ลกto je kaลพnjivo. Preporuka je da ovde stignete vozom. Najbolje je u zemlju uฤi na graniฤnim prelazima Zamyn Uud, koji se nalazi na jugu zemlje, ili prelazu Sรผhbaatar, koji je na severu. Za vizu vam je potrebno oko 45 dolara, a ako putujete avionom, moลพete je dobiti i na aerodromu. Za to vam je potrebno garantno pismo ili da putujete preko turistiฤke agencije, ลกto je svakako bolja opcija, barem ลกto se tiฤe papira i ulaska u zemlju. Takoฤe, potrebno je napomenuti, putnik mora u roku od deset dana da se prijavi policiji. Turistiฤka sezona u ovoj zemlji traje od maja do poฤetka oktobra, a najprijatniji klimatski uslovi su u julu, mada glavni grad ove zanimljive zemlje moลพete posetiti bilo kada, naravno, pod uslovom da vam ne smeta hladnoฤa.
Korisni linkovi
- Posetite Mongoliju
- Mongolija – online ฤasopis
- Saznajte viลกe o istoriji Mongolije
- Dลพingis-kan i Mongoli
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com