Obnovljivi izvori energije su oni koji se dobijaju iz prirode, ลกto znaฤi da se mogu stalno obnavljati. Danas se takvi izvori energije koriste sve viลกe zbog svoje neลกkodljivosti prema prirodi. Najฤeลกฤe se koriste energije vetra, Sunca i vode.
Iz obnovljivih izvora energije dobija se 18% ukupne svetske energije (podatak iz 2006), a najveฤi deo tog procenta pripada energiji dobijenoj iskoriลกฤavanjem biomase za kuvanje i grejanje – 13% od 18%.
Obnovljive izvore energije moลพemo podeliti u dve glavne kategorije: tradicionalne obnovljive izvore energije kao ลกto su biomasa i velike hidroelektrane, i na "nove obnovljive izvore energije" – energije Sunca i vetra, geotermalne energije. Od velikih hidroelektrana dobija se dodatnih tri odsto energije. Prema tome, kad izuzmemo tradicionalne obnovljive izvore energije, jednostavno je izraฤunati da takozvani novi izvori energije proizvode svega 2,4% ukupne svetske energije.
Sunce isporuฤuje Zemlji 15 hiljada puta viลกe energije nego ลกto ฤoveฤanstvo u sadaลกnjoj fazi uspeva da potroลกi, ali usprkos tome na planeti joลก uvek postoje mesta gde se ljudi smrzavaju.
Razvijanje sistema obnovljivih izvora energije (naroฤito vetra, vode, sunca i biomase) vaลพno je zbog nekoliko razloga.
Takvi izvori energije imaju vrlo vaลพnu ulogu u smanjenju emisije ugljen-dioksida (CO2) u atmosferu.
Smanjenje emisije CO2 u atmosferu je politika Evropske unije, pa se moลพe oฤekivati da ฤe i zemlje naลกeg regiona morati da prihvate te norme.
Poveฤanje udela obnovljivih izvora energije poveฤava energetsku odrลพivost sistema. Pomaลพe u poboljลกanju sigurnosti dostavljanja energije i na taj naฤin smanjuje zavisnost od uvoza energetskih sirovina i elektriฤne energije.
Obnovljiva energija dobija se prirodnim procesima koji se konstantno obnavljaju.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com