Da li se „kljukate“ antibioticima?

Dolazi sezona gripa; nimalo vas ne raduju najave da ฤ‡e biti znatno jaฤi nego proลกle godine. Dete vam ลกmrca. Veฤ‡ pomiลกljate da se razbolelo, ali neฤ‡ete da paniฤite, naglo je zahladilo, kako jadno dete i da ne ลกmrca? Poฤinjete i vi da ลกmrcate, malo vas grebe i grlo, i tu se joลก viลกe uzrujavate – ลกta ฤ‡e biti ako se razbolite? Posla ima na pretek, a ako se i vi i dete razbolite, ko ฤ‡e paziti na nju/njega? Prijateljica vam kaลพe da je imala sliฤne simptome, i taj-i-taj lek joj je baลก pomogao. Ne razmiลกljajuฤ‡i, trฤite u apoteku po taj antibiotik – znate da to nije najpametnija stvar na svetu, ali znate i da ne smete da se razbolite.

Zvuฤi poznato? Koliko puta ste posegle za antibiotikom kao „univerzalnim lekom“, iako ste sigurno ฤule da on to nije? Ipak, pomogao je prilikom jedne boljke, valjda ฤ‡e i prilikom druge… Pogreลกno!

Da, znamo, to je veฤ‡ poznata priฤa. Ipak, potroลกnja antibiotika u naลกoj zemlji je jasan pokazatelj da je i dalje treba ponavljati. Dakle: antibiotik nije lek za sve. To ลกto je odreฤ‘eni antibiotik pomogao vaลกem prijatelju, komลกiji, roฤ‘aku ili kolegi uopลกte ne znaฤi da ฤ‡e pomoฤ‡i i vama, makar se i radilo o istoj bolesti. Naime, bakterije stalno mutiraju i zato je, kad god imate, recimo, infekciju mokraฤ‡nih puteva, potrebno uraditi antibiogram, koji ฤ‡e pokazati na koji je taฤno antibiotik „vaลกa“ bakterija osetljiva (obratite paลพnju: to se stalno menja, dakle, ako ponovo obolite od iste bolesti, ne mora da znaฤi da ฤ‡e vam isti lek pomoฤ‡i). Dalje, potpuno je besmisleno uzimati antibiotike prilikom gripa i viroza – grip i viroze uzrokuju virusi, a antibiotici deluju samo na bakterije.

Dobro, mislite, ako i ne pomogne, to je ipak lek – ne moลพe da ลกteti. Joลก jedna ฤesta greลกka! Svako uzimanje antibiotika, ฤak i kada je neophodno i kada vam ih prepiลกe lekar, ลกteti. Svaki antibiotik ima i svoja neลพeljena dejstva; pored toga, antibiotik ฤ‡e, zajedno sa ลกtetnim bakterijama, uniลกtiti i bakterije koje nam pomaลพu (recimo, bakterije ลพeluca, koje nam pomaลพu prilikom varenja hrane, i time dovesti do oลกteฤ‡enja ลพeluca). Joลก jedna negativna posledica uzimanja antibiotika je to ลกto bakterije s vremenom postaju otporne na taj lek; efekat ฤ‡e se samo poveฤ‡ati ako uzimate antibiotike i kad treba i kad ne treba – u prevodu, nakon nekog vremena, antibiotik jednostavno neฤ‡e delovati, ฤak ni ako vam ลพivot zavisi od toga. To vreme uopลกte nije u dalekoj buduฤ‡nosti – veฤ‡ sada postoji nemali broj bakterija otporan na sve poznate antibiotike, a taj broj se poveฤ‡ava znatno brลพe nego ลกto po laboratorijama uspevaju da proizvedu nove lekove (da i ne spominjemo da su ti novi lekovi znatno skuplji od postojeฤ‡ih).

Da rezimiramo: antibiotici nisu ni bombone, ni bezopasni, ni lek za sve. Uzimajte ih samo kad morate, i to samo one koje vam prepiลกe lekar – inaฤe se poigravate svojim zdravljem, a u krajnjoj liniji – i ลพivotom.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com