Novo istraลพivanje pokazalo je da cerebelum, odnosno mali mozak, ima funkciju za koju se ranije nije znalo.
Do novog otkriฤa bilo je poznato da mali mozak ima vaลพnu ulogu u kontroli pokreta. Takoฤe se znalo da u nekoj meri moลพe biti ukljuฤen u neke kognitivne funkcije, kao ลกto su paลพnja i jezik, kao i regulisanje odgovora na strah i zadovoljstvo. Meฤutim, nova studija, objavljena u ฤasopisu Proceedings of theย National Academy of Sciences (PNAS), pokazala je da mali mozak ima vaลพnu ulogu u pamฤenju emocionalnih podraลพaja, kako pozitivnih tako i negativnih.
Snaลพna emocionalna iskustva bila su vaลพna u naลกoj evolucijskoj istoriji, a vaลพna su i danas. Zahvaljujuฤi njima pamtimo i prepoznajemo situacije u kojima smo bili izloลพeni opasnostima, kao i situacije u kojima smo na neki naฤin prosperirali. Ali pamฤenje traumatiฤnih iskustava takoฤe moลพe imati negativne posledice za psihu.
„Poboljลกano pamฤenje emocionalnih podraลพaja kljuฤno je za preลพivljavanje, ali takoฤe moลพe da doprinese razvoju i odrลพavanju poremeฤaja povezanih sa strahom u sluฤaju izrazito odbojnih iskustava“, piลกu autori u saลพetku studije.
Snimanje mozga za vreme prijatnih i neprijatnih doลพivljaja
S pamฤenjem emocija ponajviลกe se povezuju delovi mozga koji se nazivaju amigdala i hipokampus. Ali, buduฤi da je mali mozak veฤ ranije povezan s iskustvima straha, nauฤnici su u novoj studiji pokuลกali da istraลพe ima li i on ulogu u beleลพenju emocionalnih seฤanja.
U uvodu autori istiฤu da se emocionalne informacije bolje pamte od neutralnih. Kako bi otkrili ima li mali mozak neku ulogu u pamฤenju emocija, kao ลกto ima u beleลพenju straha i zadovoljstva, nauฤnici su snimali mozgove 1418 zdravih uฤesnika funkcionalnom magnetskom rezonancom (fMRI) dok su ih izlagali slikama koje su podsticale razliฤite emocionalne doลพivljaje โ 24 s pozitivnim podsticajem, 24 s negativnim i 24 s neutralnim.
Pozitivne slike ukljuฤivale su erotske prizore, sportske dogaฤaje i neke ลพivotinje. Negativne slike prikazivale su fiziฤke povrede, zmije i scene napada. Neutralne slike prikazivale su neutralna lica, kuฤne predmete i zgrade.
Snimci mozga napravljeni fMRI-em pokazale su da su uฤesnici mnogo bolje pamtili pozitivne i negativne slike od neutralnih te da je poboljลกana sposobnost skladiลกtenja takvih doลพivljaja bila povezana s trenucima u kojima je zabeleลพena poveฤana aktivnost malog mozga.
ล taviลกe, nauฤnici su uoฤili da je tokom izlaganja uฤesnika emocionalnim doลพivljajima nivo komunikacije izmeฤu malog i velikog mozga takoฤe bio poveฤan. Mali mozak primao je informacije iz prednjeg cerebralnog korteksa (podruฤje kljuฤno za opaลพanje i procenu oseฤanja), a takoฤe ih je prosleฤivao amigdali i hipokampusu.
„Ovi rezultati pokazuju da je mali mozak sastavni deo mreลพe koja je odgovorna za poboljลกano skladiลกtenje emocionalnih informacija“, rekao je jedan od autora studije, neuronauฤnik Dominik de Quervain sa Univerziteta u Baselu u ล vajcarskoj.
Novo otkriฤe moglo bi da pomogne u leฤenju psihiฤkih problema
Novo otkriฤe trebalo bi da pomogne u reลกavanju problema koji nastaju kada seฤanja nisu ispravno skladiลกtena ili kada su previลกe snaลพno utisnuta u umove.
Kada se previลกe lako priseฤamo bolnih ili straลกnih doลพivljaja, kao ลกto su na primer ratna iskustva, to moลพe dovesti do problema s mentalnim zdravljem. Emocionalno pamฤenje, umesto da deluje korisno, moลพe imati negativan efekat svojstven za osobe s PTSP-om.
„Ovi nalazi proลกiruju znanje o ulozi malog mozga u sloลพenim kognitivnim i emocionalnim procesima i mogu biti relevantni za razumevanje psihijatrijskih poremeฤaja s nenormalnim emocionalnim sklopovima, kao ลกto su posttraumatski stresni poremeฤaj ili poremeฤaji iz autistiฤnog spektra“, istiฤu autori.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com