Postoje dve vrste genijalaca, a jedni to postaju tek u 50-im

Iako se najviลกe divimo onima koji uspeh postignu mladi i obogate se veฤ‡ u svojim 20-im, genijalnost ponekad ฤeka da se pokaลพe tek u zrelim godinama.

Albert Ajnลกtajn objavio je pet revolucionarnih radovi iz fizike s 26 godina. Orson Vels je โ€˜Graฤ‘anina Kejnaโ€™ snimio sa 25 godina, a Bil Gejts je imao 31 godinu kada je zaradio prvu milijardu. Mark Zakerberg to je ostvario osam godina mlaฤ‘i.

Kad razmiลกljamo o geniju, skloni smo priฤama o neizmerno nadarenim pojedincima koji postignu puno, a joลก nisu u zrelim godinama. U takvom obrascu ima i istine. Do mnogih kreativnih otkriฤ‡a doลกli su ljudi koji su tada bili u 20-im.

Ipak, nauka pokazuje da je to samo pola priฤe. Postoji sasvim druga vrsta genijalnosti i ona se manifestuje tek u zrelim godinama.

Konceptualisti i eksperimentalisti

Primeri onih koji uspeju veฤ‡ u 20-im najviลกe nas inspiriลกu, ali ima mnogo primera genija koji svoj doprinos druลกtvu nisu dali sve do svojih 40-ih ili 50-ih godina. Setite se ฤŒarlsa Darvina, koji je imao 50 godina kada je objavio โ€˜O poreklu vrstaโ€™, ili Marka Tvena, koji je sa 49 godina zavrลกio โ€˜Haklberi Finaโ€™.

Prema iscrpnom i fascinantnom istraลพivanju ekonomista sa Univerziteta u ฤŒikagu, Dejvida Galensona, genijalnost se obiฤno pokazuje ili dok ste vrlo mladi ili mnogo kasnije, oko 50-ih godina, piลกe Inc.com, a prenose 24sata.

To je zato ลกto postoje dva vrlo razliฤita pristupa kreativnosti. One koji uspeju mladi, Galenson naziva konceptualistima. Njihov najbolji rad obiฤno je rezultat jedne briljantne, radikalne, sveobuhvatne ideje.

Ali, postoji i neลกto duลพi put do genija. To je put kojim je krenuo Darvin kada je decenijama detaljno posmatrao prirodu i sastavljao svoju teoriju. Ili kad je Tven deset godina prepravljao i revidirao Haka Fina. To su eksperimentalisti.

Ovi geniji ideje dobijaju โ€˜u hoduโ€™, gradeฤ‡i svoje ideje na pokuลกajima i greลกkama. Taj proces posmatranja i usavrลกavanja traje neko vreme i zato rezultate vidimo tek u pedesetim godinama.

Konceptualni inovatori poput Pabla Pikasa i Alberta Ajnลกtajna su uspeli dok su bili mladi. Ako spadate u tu kategoriju, vi planirate unapred, jasno predstavljate svoje ideje i strukturirano dolazite do cilja. Uz to, verovatno vam brzo na pamet padaju nove ideje.

Eksperimentalisti poput Virdลพinije Vulf i ฤŒarlsa Darvina do ideja su dolazili oslanjajuฤ‡i se na proลกla iskustava i greลกke. Ako pripadate ovoj grupi, verovatno โ€˜prvo umoฤite prst, pre nego skoฤite u moreโ€™ i dajete sebi vremena za razvoj ideja.

Isto vaลพi i za preduzetnike

Preduzetniลกtvo je podruฤje koje posebno oboลพava rani uspeh. Meฤ‘utim, studije pokazuju daย  je proseฤna starost osnivaฤa uspeลกnih startupa oko 44 godine. Od Ryanair-ovog Tonija Rajana do Garmin-ovog Garija Burela, to nisu โ€˜klinciโ€™ koji su jednog dana dobili ideju u svojoj studentskoj sobi veฤ‡ veterani industrije koji su shvatili bolji naฤin na koji ฤ‡e raditi stvari i onda su pokrenuli kompanije kako bi iskoristili ta saznanja.

Ukratko, oni su eksperimentalisti, a iako dobijaju manje medijske paลพnje, i oni su geniji. To bi trebalo da razveseli one koji pokuลกavajuฤ‡i da shvate koji ฤ‡e biti njihov veliki doprinos svetu. Samo zato ลกto niste uspeli u 20-im, ne znaฤi da vas uspeh ne ฤeka nekad kasnije u ลพivotu.

Moลพda samo idete putem eksperimentalista kako biste pronaลกli sopstvenu veliku ideju.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com