Ministarka bez portfelja Slavica ฤukiฤ Dejanoviฤ ocenila je da se Srbija nalazi u veoma zabrinjavajuฤoj demografskoj situaciji.
Kako kaลพe, stanovniลกtvo Srbije sa proseฤnom staroลกฤu veฤom od 40 godina spada u starije nacije u svetu.
U intervjuu za Radio-televiziju Srbije, ministarka je ukazala da je u 2014. godini bilo viลกe prekida trudnoฤa nego roฤene dece, a da Srbija svake godine izgubi „manji grad“ od oko 40.000 stanovnika, koliko je manje roฤenih nego umrlih.
Ona je navela da je krajnje vreme da ti problemi poฤnu da se reลกavaju a ne samo analiziraju i dodala da ฤe to biti jedan od njenih zadataka u narednom periodu.
Slavica ฤukiฤ Dejanoviฤ je kao deo problema oznaฤila i unutraลกnje migracije sa sela u grad i ocenila da zabrinjava to ลกto je sve viลกe obrazovanih ลพena starijih od 30 godina koje nemaju decu i ne razmiลกljaju o tome, iako nisu ekonomski ugroลพene, jer imaju visok stepen potrebe za komforom.
Ministarka je dodala da nepovoljni parametri u ekonomiji nisu glavni razlog niske stope raฤanja jer je iskustvo pokazalo da se siromaลกnije stanovniลกtvo lakลกe odluฤuje za raฤanje.
Kako kaลพe, za promenu populacionih parametara biti neophodna saradnja sa drugim resorima, ali i lokalnim samoupravama.
„Ono ลกto ฤemo raditi u ovom mandatu biฤe vidljivi za nekoliko godina. Populacioni parametri se neฤe brzo menjati“, rekla je ฤukiฤ Dejanoviฤ za RTS i dodala da se mora raditi na poboljลกanju kvaliteta ลพivota ljudi, ali i analizirati unutraลกnje migracije selo- grad, jer sa njima poฤinje populacioni pad.
Struฤnjaci su, nastavlja ona, joลก pedesetih godina ukazali da ฤe demografija u ovom veku biti najveฤi problem i podsetila da je 2008. godine Srbija usvojila prvu strategiju za podsticaj raฤanja.
Ukazuje da za loลกe parametre nisu ekonomski faktori dominantni, ลกto potvrฤuje ฤinjenica da se siromaลกno stanovniลกtvo lakลกe odluฤuje na raฤanje treฤeg, ฤetvrtog deteta, bez veฤih podsticaja.
„Sve veฤi broj obrazovanih ลพena od 30, 33 godine ne raฤaju i ne razmiลกljaju o raฤanju“, kaลพe Dejanoviฤ.
Ona dodaje da ลพena danas doลพivljava sebe kao jedinu koja razmiลกlja o raฤanju i ฤak i kada uฤe u braฤnu ili vanbraฤnu vezu postoji „visok stepen potrebe za psiholoลกkim konforom, te da nema u sistemu vrednosti svest o tome koliko je roditeljstvo najbolje oseฤanje“.
ฤukiฤ Dejanoviฤ je podsetila da je premijer u ekspozeu veliku paลพnju posvetio problemu demografije, te da se u reลกavanje moraju ukljuฤiti svi pojedinci i struฤnjaci i institucije, koje su se uspavale.
Podseฤa da je Vladimir Putin problem u Rusiji reลกio podsticajem od 10.000 dolara za raฤanje svakog drugog deteta, da je Danska uspela da reลกi agresivnom kampanjom, a da Makedonija i Slovenija, iako imaju dobra dokumenta nemaju bolje rezultate od Srbije.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com