Na danaĆĄnji dan – 19. avgust
14 – Umro je rimski drĆŸavnik Oktavijan Avgust, prvi rimski car, usvojeni sin Gaja Julija Cezara. Tokom vladavine od 31. p.n.e uveo je novi oblik vladavine i administracije poznat kao principat (centralizacija vlasti), a Rimsko carstvo je u njegovo vreme doĆŸivelo procvat u kulturi i umetnosti („Zlatni vek“).
636 – Arapi su u bici kod Jarmuka u Siriji pobedili vizantijsku vojsku i potom osvojili sve persijske oblasti koje je drĆŸala Vizantija.
1587 – Sigismund III, sin ĆĄvedskog kralja DĆŸona III i Katarine Jagelo, postao je kralj Poljske. Nakon oÄeve smrti (1592) pripala mu je i ĆĄvedska kruna. Njegovo nastojanje da stvori uniju Poljske i Ć vedske izazvalo je rat izmeÄu dve drĆŸave, a posle poraza Sigismundove vojske 1598. bio je primoran da se odrekne nasledstva na ĆĄvedski presto.
1601 – Ubijen je rumunski nacionalni junak Mihajlo Hrabri, gospodar VlaĆĄke od 1593, a kasnije Transilvanije (1599) i Moldavije (1600). Uz pomoÄ rimsko-nemaÄkog cara Rudolfa oslobodio je zemlju od Turaka. Ubijen je po nalogu carskog generala Baste.
1691 – Austrijanci pod komandom Ludviga Badenskog (Ludwig) potukli su Turke kod Slankamena i naneli im teĆĄke gubitke. U bici je poginuo i veliki vezir Mustafa ÄupriliÄ.
1819 – Umro je ĆĄkotski inĆŸenjer i fiziÄar DĆŸejms Vat (James Watt), pronalazaÄ parne maĆĄine 1765. Uveo je jedinicu za merenje snage, koju je nazvao „konjska snaga“ (horse power) i koja se nije znatnije razlikovala od kasnije uvedene KS. U Sohou kod Birmingena osnovao je 1782. prvu fabriku parnih maĆĄina.
1871 – RoÄen je ameriÄki pilot i konstruktor aviona Orvil Rajt (Orville Wright), koji je 1903. sa bratom Vilburom (Wilbur), u avionu njihove izrade, izveo prvi let u istoriji vazduhoplovstva.
1878 – Posle ĆŸestokih uliÄnih borbi austrougarske trupe uĆĄle su u Sarajevo i uspostavile svoju upravu. Odlukom Berlinskog kongresa 13. jula, Austro-Ugarska je dobila pravo da na 30 godina okupira Bosnu i Hercegovinu, a 1908. ju je anektirala.
1883 – RoÄena je francuska modna kreatorka Gabrijela „Koko“ Ć anel (Gabrielle Coco Äanel), koja je gotovo ĆĄest decenija suvereno vladala pariskom visokom modom.
1910 – U Cetinju je puĆĄtena u rad prva elektriÄna centrala u Crnoj Gori. SveÄano puĆĄtanje u rad centrale upriliÄeno je povodom krunisanja kralja Nikole, a sluĆŸila je za osvetljenje Dvora, Zetskog doma, glavne cetinjske ulice i nekoliko kuÄa viÄenijih Crnogoraca.
1929 – Umro je ruski koreograf i reĆŸiser Sergej PavloviÄ Äagiljev, osnivaÄ grupe „Ruski balet“, koja je s izuzetnim uspehom nastupala od 1909. do 1929. Posebno oduĆĄevljenje izazivale su njegove izvedbe baleta „PosveÄenje proleÄa“ i „Ćœar ptica“ Igora Stravinskog.
1936 – Pripadnici Frankove civilne garde streljali su u Granadi, na poÄetku Ć panskog graÄanskog rata, Federika Garsiju Lorku (Federico Garcia Lorca), jednog od najveÄih ĆĄpanskih pesnika. Pripadao je grupi pesnika koja je u ĆĄpansku poeziju unela novi, moderan izraz („Ciganski romansero“, „Pesnik u Njujorku“).
1942 – Britanske i kanadske trupe izvele su desant na francusku luku Äep, gde su, uz velike gubitke, razorili nemaÄke vojne objekte. Od oko 6.000 savezniÄkih vojnika, viĆĄe od 4.000 je poginulo, ranjeno ili zarobljeno.
1945 – U Vijetnamu je pod rukovodstvom Ho Ć i Mina (Äi Minh) i oslobodilaÄkog pokreta „Vijetmin“ poÄela „avgustovska revolucija“ protiv francuskih kolonijalnih trupa.
1946 – RoÄen je ameriÄki drĆŸavnik Bil Klinton (Bill Clinton) koji je kao kandidat Demokratske stranke bio predsednik SAD 1992. i ponovo 1996. Prethodno je bio guverner Arkanzasa.
1953 – U vojnom udaru, uz podrĆĄku SAD zbaÄen je iranski premijer Mohamad Mosadek (Mohammad MoĆĄadeq), a ĆĄah Mohamad Reza Pahlavi vratio se iz egzila u Italiji da preuzme vlast.
1960 – Pilot ameriÄkog ĆĄpijunskog aviona „U-2“ koji je oboren iznad sovjetske teritorije, Geri Pauers (Gary Powers) osuÄen je na 10 godina zatoÄeniĆĄtva. Pauers se spasio iskakanjem iz aviona, ali je potom uhapĆĄen i osuÄen, a 1962. je razmenjen za jednog sovjetskog ĆĄpijuna.
1979 – Ruski kosmonauti Vladimir Ljakov i Valerij Rjumin vratili su se na Zemlju vasionskim brodom „Sojuz 34“ posle rekordnih 175 dana provedenih u svemiru.
1991 – U Sovjetskom Savezu je izveden drĆŸavni udar kojim su pristalice tvrde linije pokuĆĄale da zbace sa vlasti Mihaila GorbaÄova, tvorca sovjetske „glasnosti“ i „perestrojke“. KljuÄnu ulogu u suzbijanju udara odigrao je tadaĆĄnji predsednik Rusije Boris Jeljcin, koji je potom postao GorbaÄovljev glavni politiÄki rival.
1995 – U saobraÄajnoj nesreÄi na Igmanu, blizu Sarajeva, poginuli su izaslanik SAD za bivĆĄu Jugoslaviju Robert FrejĆŸer (Frasure) i trojica njegovih saputnika.
1996 – Ć est ruskih, francuskih i ameriÄkih kosmonauta susrelo se na ruskoj kosmiÄkoj stanici „Mir“, ukljuÄujuÄi Klaudiju Andre DeĆĄaj (Claudie, Deshays), prvu Francuskinju u kosmosu, koja je tog dana na rusku kosmiÄku stanicu stigla ruskom raketom „Sojuz-U“.
1999 – Ispred zgrade SkupĆĄtine SR Jugoslavije u Beogradu odrĆŸan je jedan od najveÄih opozicionih mitinga na kojem su zatraĆŸene demokratske promene u Srbiji i smenjivanje predsednika SR Jugoslavije Slobodana MiloĆĄeviÄa.
2000 – Posmrtni ostaci, za koje se veruje da potiÄu od 14 Amerikanaca koji su proglaĆĄeni nestalim u Korejskom ratu, vraÄeni su ameriÄkim vojnim vlastima.
2003 – U bombaĆĄkom napadu na sediĆĄte Ujedinjenih nacija u Bagdadu (Irak) 23 lica je poginulo, meÄu kojima i izaslanik UN za Irak SerĆŸo Vjeiro de Melo. Odgovornost za napad preuzela je teroristiÄka organizacija Osame bin Ladena Al Kaida.
2005 – BivĆĄi lider pobunjenika Hutu, Pjere (Pjer) Nkurunziza pobedio je na predsedniÄkim izborima u Burundiju, ĆĄto predstavlja krunu mirovnog plana kojim je okonÄan 12-godiĆĄnji rat u toj zemlji.
2009 – Umrla je operska pevaÄica Hildegard Berens (Behrens) jedna od najboljih izvoÄaÄa Vagnerovog repertoara svoje generacije, koja je smatrana za jednu od najboljih glumica na operskoj sceni.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.