Danas postoje ฤvrsti dokazi da veliki broj dece izloลพene duvanskom dimu, tj. dece ฤiji roditelji puลกe pored njih, kasnije ima srฤana oboljenja.
Finska studija za kardiovaskularno zdravlje vrลกila je istraลพivanje 2990 uฤesnika i primeฤeno je, na osnovu ultrazvuฤnog skeniranja arterije u vratu, nagomilavanje nikotinskog plaka, ลกto je preduslov za bolesti srca.
Nikotin u krvi
Godine 2014. istraลพivaฤi su uzeli uzorke prikupljene 1980. godine. Na osnovu tih podataka, utvrdili su da se ne moลพe detektovati nivo nikotina jer ne postoji logika u nalazima: na primer, u domaฤinstvu gde nijedan roditelj ne puลกi, nivo nikotinina (biomarker za izlaganje duvanskom dimu) bio je najviลกi, ฤak 84%, 62% gde jedan roditelj puลกi, a najmanji u domaฤinstvu gde su oba roditelja puลกaฤi – 43%.
Plak u arterijama
Jedan od osnovnih rizika po zdravlje dece jeste nagomilavanje plaka u vratnim arterijama koje snabdevaju krv u prednjem delu mozga.
Utvrฤeno je sledeฤe:
- rizik od plaka je 1,7 puta veฤi kod dece izloลพene dimu jednog ili oba roditelja u odnosu na decu koja nisu izloลพena dimu
- 1,6 puta rizik je veฤi kod dece koja su bila izloลพena โograniฤenojโ koliฤini dima
- rizik je bio 4 puta veฤi kod dece ฤija su oba roditelja puลกaฤi
Vodeฤi autor studije Konstan Magnusen sa Univerziteta u Australiji kaลพe da, iako ne moลพemo potvrditi da li su za pronaฤeni nivo nikotina u krvi kod dece krivi roditelji, znamo da su deca bila izloลพena pasivnom dimu u kuฤi.
Kristofer Alen iz Britanske fondacije za srce, komentariลกuฤi istraลพivanje, kaลพe da je ova studija joลก jedan dokaz da puลกenje ne pravi samo ลกtetu licu koje puลกi veฤ i drugim osobama izloลพenim pasivnom puลกaฤkom dimu.
Zakljuฤak
Meฤu najugroลพenijim โpasivnim puลกaฤimaโ jesu deca izloลพena duvanskom dimu, zato ลกto je njihov mladi organizam manje otporan na ลกtetne gasove, pa kasnije u ลพivotu mogu imati poveฤan rizik od srฤanog udara, moลพdanog udara i nekih vrsta raka.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com