Genetski modifikovani organizam (GMO) je novaย poljoprivredna kultura kreirana za ljudsku i ลพivotinjsku ishranu, koriลกฤenjem najmodernije tehnologije molekularne biologije. Ova pojava je trebalo da, pre svega reลกi pitanje gladi u svetu, jer bi se dobili otporniji organizmi, sa boljom tolerancijom na bolesti i sa poveฤanom biomasom. Ipak, naฤin na koji se stvara GMO je neลกto ลกto nije zanemarljivo. Na pitanje da li je zdravo ili nije, nema uopลกtenih odgovora jer nema ni dokaza o bezbednosti zdravlja ljudi koji koriste ovakve proizvode.
Prodaja i proizvodnja genetski modifikovane hrane zabranjena je u Srbiji, ali je graฤani ipak godinama jedu, a da to i ne znaju.
Primera radi, sastojci iz GM soje menjaju DNK prijateljskih bakterija koje normalno ลพive u naลกem organizmu, okreฤuฤi ih protiv nas. Takoฤe, toksiฤne materije iz genetski modifikovanog kukuruza pronaฤene su u krvi trudnica i njihovih joลก neroฤenih beba.
Od 1996. godine, kada je prvi put posluลพen jedan obrok saฤinjen od GM namirnica, pa do danas, broj Amerikanaca obolelih od jedne ili viลกe hroniฤnih bolesti skoฤio je za ฤitavih 10 odsto. Alergije na hranu su sve ฤeลกฤe, a sve je viลกe dece sa autizmom, ljudi sa problematiฤnim sistemom za varenje, kao i onih koji biju bitke s neplodnoลกฤu. Ipak, ameriฤka Agencija za hranu i lekoveย FDA (Food and Drug Agency)ย prihvatila GMO kao neลกto prirodno i bezbedno, principom supstancijalne jednakosti, ลกto je regulativa kojom je obezbeฤeno stavljanje GMO naย listu bezbedne hrane. Princip supstancijalne jednakosti postoji joลก i u Japanu i Kanadi, a prihvata ga i Svetska zdravstvena organizacija.
Nije problem samo u genetski modifikovanom organizmu, veฤ i o kojekakvim novim herbicidima, pesticidima i drugim otrovima kojima se prskaju bilke da bi bolje i brลพe rasle. Kao primer, moลพe se navesti potpuno istrebljenje kraljevskih leptirova na podruฤjima na kojima se gaje genetski modifikovane kulture.
Prikljuฤite se diskusiji za ili protiv genetski modifikovane hrane.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com