Antidepresivi i Parkinsonova bolest

Prema novom istraลพivanju, neke vrste antidepresiva mogu da pomognu prilikom leฤenja depresije ljudi koji boluju od Parkinosonove bolesti, a da pri tom ne pogorลกavaju simptome ove bolesti.
Samo u SAD ima oko milion osoba koje pate od ove bolesti. Oboleli imaju poteลกkoฤ‡a sa hodanjem, pokretima i koordinacijom, a depresija je prisutna gotovo kod polovine obolelih.
Meฤ‘utim, depresija je kod osoba koje imaju Parkinosovu bolest i dalje nedovoljno priznata i ne leฤi se koliko je potrebno. Struฤnjaci kaลพu da iako su lekari postali svesni ovoga, i dalje se bore sa tim da naฤ‘u najbolji naฤin da leฤe depresiju.
Detalji istraลพivanja
Antideprsivi koji su duลพe u upotrebi, poznati i kao tricikliฤni antidepresivi, sada se koriste samo povremeno, jer je njihova upotreba ฤesto povezana sa odreฤ‘enim vrstama srฤanih oboljenja, kao i drugim neลพeljenim efektima.
Istraลพivaฤi su ispitali dve vrste lekova koji se sada najฤeลกฤ‡e koriste, a to su paroksetin i venlafaksin.
Paroksetin je lek koji utiฤe na nivo hormona serotonina u mozgu i tako poboljลกava raspoloลพenje, dok venlafaksin pravi ravnoteลพu izmeฤ‘u dva hormona, serotonina i norepinefrina, i na taj naฤin popravlja raspoloลพenje pacijenata.
U istraลพivanju je uฤestvovalo 115 osoba koji imaju Parkinsovu bolest, kao i kliniฤku depresiju. Svi su bili stariji od 30 godina i nisu bili dementni.
Uฤesnici su podeljeni u tri grupe gde je svakoj grupi dodeljena po jedna vrsta leka, dok je treฤ‡oj dodeljen placebo. Prva grupa je dobila maksimalno 40 miligrama paroksetina na dan, dok je druga grupa dobila maksimalno 225 miligrama venlafaksina dnevno.
Istraลพivaฤi su obavili procenu depresivnog stanja na poฤetku i tokom 12 nedelja koliko je trajalo istraลพivanje.
Rezultati
Pacijenti u sve tri grupe, ฤak i u placebo grupi, pokazali su odreฤ‘ena poboljลกanja. Ipak, prve dve grupe sa antidepresivima imale su bolje rezultate nego placebo grupa.
U proseku, prva grupa je imala 59% poboljลกanja, dok je druga grupa imala 52%. Placebo grupa je imala poboljลกanje od 32%. Meฤ‘utim, nije bilo nikakvog efekta na sposobnost kretanja pacijenata.
Istraลพivaฤi joลก ne mogu da odrede koji je od ova dva antidepresiva bolji za leฤenje depresije kod Parkinsove bolesti. Obe vrste lekova se sastoje od mnogo razliฤitih sastojaka, tako da je izbor na pacijentima.
ล to se tiฤe finansijske strane, cena ovih lekova prema dozama koje su se koristile u istraลพivanju kreฤ‡e se od 20 do 30 dolara meseฤno.
Doduลกe, pojedini pacijenti su prijavili da su imali neke neลพeljene efekte, kao ลกto su nesanica, zatvor, umor i seksualna disfunkcija. Tri pacijenta, ukljuฤujuฤ‡i i jednog iz placebo grupe, imalo je ozbiljne sporedne efekte, a to je podrazumevalo pritisak u grudima, ometani rad creva i probleme sa ritmom srca. Meฤ‘utim, samo je jedna osoba koja je imala problem sa srcem, odustala od daljeg uฤeลกฤ‡a u istraลพivanju.
Zakljuฤak
Struฤnjaci smatraju da je ovo istraลพivanje pruลพilo vaลพne informacije, kako za pacijente tako i za zdravstvene radnike.
Glavna poruke istraลพivanja su:

  • Leฤenje depresije kod osoba koje imaju Parkinsovu bolest je vaลพna komponenta leฤenja.
  • Obe vrste antidepresiva (paroksetin i venlafaksin) pokazale su bolje rezultate u smanjenju uticaja depresije u odnosu na placebo.

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com