Prema novom istraลพivanju, neke vrste antidepresiva mogu da pomognu prilikom leฤenja depresije ljudi koji boluju od Parkinosonove bolesti, a da pri tom ne pogorลกavaju simptome ove bolesti.
Samo u SAD ima oko milion osoba koje pate od ove bolesti. Oboleli imaju poteลกkoฤa sa hodanjem, pokretima i koordinacijom, a depresija je prisutna gotovo kod polovine obolelih.
Meฤutim, depresija je kod osoba koje imaju Parkinosovu bolest i dalje nedovoljno priznata i ne leฤi se koliko je potrebno. Struฤnjaci kaลพu da iako su lekari postali svesni ovoga, i dalje se bore sa tim da naฤu najbolji naฤin da leฤe depresiju.
Detalji istraลพivanja
Antideprsivi koji su duลพe u upotrebi, poznati i kao tricikliฤni antidepresivi, sada se koriste samo povremeno, jer je njihova upotreba ฤesto povezana sa odreฤenim vrstama srฤanih oboljenja, kao i drugim neลพeljenim efektima.
Istraลพivaฤi su ispitali dve vrste lekova koji se sada najฤeลกฤe koriste, a to su paroksetin i venlafaksin.
Paroksetin je lek koji utiฤe na nivo hormona serotonina u mozgu i tako poboljลกava raspoloลพenje, dok venlafaksin pravi ravnoteลพu izmeฤu dva hormona, serotonina i norepinefrina, i na taj naฤin popravlja raspoloลพenje pacijenata.
U istraลพivanju je uฤestvovalo 115 osoba koji imaju Parkinsovu bolest, kao i kliniฤku depresiju. Svi su bili stariji od 30 godina i nisu bili dementni.
Uฤesnici su podeljeni u tri grupe gde je svakoj grupi dodeljena po jedna vrsta leka, dok je treฤoj dodeljen placebo. Prva grupa je dobila maksimalno 40 miligrama paroksetina na dan, dok je druga grupa dobila maksimalno 225 miligrama venlafaksina dnevno.
Istraลพivaฤi su obavili procenu depresivnog stanja na poฤetku i tokom 12 nedelja koliko je trajalo istraลพivanje.
Rezultati
Pacijenti u sve tri grupe, ฤak i u placebo grupi, pokazali su odreฤena poboljลกanja. Ipak, prve dve grupe sa antidepresivima imale su bolje rezultate nego placebo grupa.
U proseku, prva grupa je imala 59% poboljลกanja, dok je druga grupa imala 52%. Placebo grupa je imala poboljลกanje od 32%. Meฤutim, nije bilo nikakvog efekta na sposobnost kretanja pacijenata.
Istraลพivaฤi joลก ne mogu da odrede koji je od ova dva antidepresiva bolji za leฤenje depresije kod Parkinsove bolesti. Obe vrste lekova se sastoje od mnogo razliฤitih sastojaka, tako da je izbor na pacijentima.
ล to se tiฤe finansijske strane, cena ovih lekova prema dozama koje su se koristile u istraลพivanju kreฤe se od 20 do 30 dolara meseฤno.
Doduลกe, pojedini pacijenti su prijavili da su imali neke neลพeljene efekte, kao ลกto su nesanica, zatvor, umor i seksualna disfunkcija. Tri pacijenta, ukljuฤujuฤi i jednog iz placebo grupe, imalo je ozbiljne sporedne efekte, a to je podrazumevalo pritisak u grudima, ometani rad creva i probleme sa ritmom srca. Meฤutim, samo je jedna osoba koja je imala problem sa srcem, odustala od daljeg uฤeลกฤa u istraลพivanju.
Zakljuฤak
Struฤnjaci smatraju da je ovo istraลพivanje pruลพilo vaลพne informacije, kako za pacijente tako i za zdravstvene radnike.
Glavna poruke istraลพivanja su:
- Leฤenje depresije kod osoba koje imaju Parkinsovu bolest je vaลพna komponenta leฤenja.
- Obe vrste antidepresiva (paroksetin i venlafaksin) pokazale su bolje rezultate u smanjenju uticaja depresije u odnosu na placebo.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com