Konstruktori u autoindustriji se sve ฤeลกฤe okreฤu biljnom i ลพivotinjskom carstvu za savete i ideje, jer uprkos svoj sili visoke tehnologije, priroda je iznedrila reลกenja koja daleko nadmaลกuju poslednju reฤ tehnike. Automobil sa trolitarskim motorom je moลพda ฤudo ekonomiฤnosti, ali u poreฤenju sa kolibrijem, teลกkim svega nekoliko grama, koji moลพe da preleti 800 kilometara bez predaha, uฤinak tehniฤara naglo bledi, dok bi se i najbolji zimski pneumatik postideo ลกape belog medveda i njene vrednosti prianjanja za podlogu.
Preslikavanje ovakvih majstorija prirode na tehniku je zadatak bionike, nauฤne discipline koja postaje sve popularnija u svim granama industrije. Mada tehniฤka primena reลกenja iz prirode traje joลก od ลกezdesetih godina proลกlog veka, tehniฤari oฤigledno tek danas postaju svesni koliki potencijal skriva ลกpijuniranje carstva prirode. Pritom se ne radi o prostom kopiranju prirode, veฤ o tome da se prepoznaju meฤuzavisnosti i da se reลกenja sistematski iskoriste.
Jedan od najpopularnijih primera transfera reลกenja iz prirode u fabriku je tzv. efekat lotusa, kojim se listovi ovog vodenog cveta ลกtite od prljavลกtine. Otkriฤe ovog mehanizma je nauฤnicima donelo brojna priznanja, a industriji osnovu za neograniฤenu primenu povrลกina koje ฤe uvek ostati ฤiste same od sebe. Tako nemaฤki hemijski koncern BASF trenutno radi na razvoju automobilskog laka, zahvaljujuฤi kojem ฤe odlasci automobila u praonicu postati suviลกni.
I industrija pneumatika je otkrila mnoge uzore meฤu ลพivotinjama. Ako se pogleda guลกter geko, koji je u stanju da se penje uz vertikalne zidove, staklo i ฤak da visi sa plafona, jasno je da on predstavlja idol ove grane privrede. Ali, istraลพivaฤi su uฤili i od ลพaba i maฤaka. Tako se maฤja ลกapa prilikom doskoka ลกiri da bi se amortizovao pad, ลกto je iskoriลกฤeno kao ideja za pneumatike koji prilikom koฤenja postaju ลกiri, ฤime se smanjuje zaustavni put. S druge strane, zimski pneumatik Continental TS 780 svoje optimalno leลพanje i skraฤeni put koฤenja zahvaljuje ลกestougaonom profilu, koji je replika koลพe na prstima jedne juลพnoameriฤke ลพabe koja ลพivi na drveฤu i ฤuvena je po svojoj veลกtini penjanja.
Opel je prouฤavao rast i graฤu drveฤa i kostiju i na osnovu toga razvio elektronsku simulaciju za noseฤe delove. Na osnovu toga se, po bioloลกkim pravilima, na naroฤito optereฤenim mestima prave „prirodna“ ojaฤanja, dok druga mesta postaju mnogo tanja nego ลกto bi inลพenjeri predvideli. Rezultat ovog metoda je nosaฤ motora nove Astra-e, koji pokazuje 60% manje unutraลกnjih naprezanja i teลพi 25% manje od konvencionalnog reลกenja. BMW je, opet, temeljno stavio pod lupu ajkulu, jer njena koลพa znatno smanjuje otpor trenja. Meฤutim, ฤak i ako bi limuzine iz Minhena jednog dana bile presvuฤene nevidljivom „ajkulinom koลพom“, priroda i dalje zadrลพava nedostiลพnu prednost u inventivnosti i za ฤoveka ostaje neiscrpan izvor inspiracije, pod uslovom da ljudska vrsta bude dovoljno pametna da je oฤuva.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com