Danas je narodni i crkveni praznik Vidovdan, ฤiji naziv potiฤe od svetog Vida, koji je, prema predanju, bio ฤudotvorac i iscelitelj, naroฤito u leฤenju oฤiju. Od Kosovske bitke, na Vidovdan 1389, obeleลพava se i kao dan svetog velikomuฤenika cara Lazara i ostalih srpskih muฤenika. Zbog toga se tog dana ne peva, ne igra i ne veseli. Predanje kaลพe da kukavica koja se oglasi u proleฤe prestaje da kuka posle Vidovdana.
Na polju Kosovu odigrala se na Vidovdan 1389. presudna bitka srpske i turske vojske, bitka koja je oznaฤila poฤetak kraja nezavisne srpske drลพave i otvorila vrata Turcima za dalji prodor u Evropu.
Oskudni istorijski podaci ne otkrivaju tok bitke, ฤak ni pobednika. Pretpostavlja se da je turski sultan Murat I, koji je na Kosovo stigao sa sinovima Bajazitom (potonji sultan Bajazit I) i Jakubom, predvodio 40.000 vojnika, a da je srpski knez Lazar Hrebeljanoviฤ sakupio 25.000 boraca. Srpski kralj Bosne Tvrtko I Kotromaniฤ – koji je knezu Lazaru, suoฤenim sa islamskom najezdom posle pada u vazalni poloลพaj romejskog (vizantijski) i bugarskog cara, pritekao u pomoฤ odredom pod komandom velikog vojvode Vlatka Vukoviฤa – pisao je Trogiranima 1. avgusta 1389. o pobedi nad Turcima. Sliฤno pismo poslao je u Firencu, odakle mu je odgovoreno da veฤ znaju za turski poraz.
Na pobedu Srba posredno ukazuje i dnevnik s puta u Carigrad ruskog mitropolita Pimena, u kojem se pominju veliki neredi u Turskoj 12 dana posle Kosovske bitke. U bici su poginula oba vladara – kneza Lazara Turci su zarobili i posekli, a sultana Murata I ubio je srpski ratnik Miloลก Obiliฤ, probivลกi se kroz tursku vojsku. U svakom sluฤaju, nesporna je posledica sudara hriลกฤanstva i islama i dveju u svemu razliฤitih kultura – Srbija je, buduฤi da nije imala tako velike rezerve kao Otomansko carstvo, ubrzo postala vazalna drลพava. Sedam decenija kasnije, pokorena je i potom provela ฤetiri veka u ropstvu. Kosovskoj bici prethodio je poraz Srba na Marici 1371, kad su poginuli gospodari srpske drลพave Makedonije, kralj Vukaลกin Mrnjavฤeviฤ i njegov brat despot Jovan Ugljeลกa. Turci su potom dvaput upadali u zemlje kneza Lazara, ali su potuฤeni 1381. kod Paraฤina i 1386. kod Ploฤnika, a osetne gubitke naneo im je i vojvoda Vukoviฤ 1388. kod Bileฤe.
Kosovska bitka postala je predmet legende, najpre kod bugarskog pisca Konstantina Filozofa u „ลฝivotu despota Stefana Lazareviฤa“, zatim kod dubrovaฤkog istoriฤara Mavra Orbinija u delu „Il Regno degli Slavi“ (Carstvo Slovena), a najviลกe u ciklusu veliฤanstvenih srpskih narodnih pesama.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com