U trendu

IzloĹžba „Empatija“ u Kulturnom centru Beograda

BEOGRAD – Povodom Međunarodnog dana nestalih, od 31. avgusta do 9. septembra u Kulturnom centru Beograda biće postavljena izloĹžba video radova studentata na temu nestalih lica pod nazivom „Empatija“.

Izložbu organizuju Međunarodni komitet Crvenog krsta (MKCK), Fakultet primenjenih umetnosti u Beogradu i Akademija primijenjenih umjetnosti u Rijeci u saradnji sa Koordinacijom srpskih udruženja porodica nestalih, ubijenih i poginulih lica sa prostora bivše Jugoslavije.

Nakon proĹĄlogodiĹĄnje izloĹžbe na temu nestalih lica pod nazivom „Nestali“, ovogodiĹĄnja izloĹžba tretira istu temu, s naglaskom na saosećanje sa porodicama nestalih koje preko 20 godina pokuĹĄavaju da saznaju ĹĄta se desilo sa njihovim najmilijima i gde se oni nalaze.

Projekat „Empatija“ okupio je umetnike iz Beograda i Rijeke, koji su na postavljenu temu odgovorili kroz različite medije, video radove, video instalacije i animirane filmove.

Umetnici Luka Tilinger i Tatjana Gadža radili su animirane radove kroz klasični crtački postupak.

Sandra Kordić i Mina Radović realizovali su video radove sa snažnim asocijativnim elementima na temu teskobe i saosećanja, Melinda Kostelac kroz video instalaciju posmatra nestajanje izgubljene zemlje, a Rino Banko rešava ambijentalna emotivna stanja takođe u formi video instalacije.

Jedan od saradnika na projektu je i pisac Vladimir Milićević koji kaže da empatija podrazumeva čovekovu sposobnost da se stavi na mesto drugog čoveka kako bi razumeo šta on proživljava i oseća, a da bi to bilo moguće, neophodno je doći u odnos, ili na bilo koji način biti svestan postojanja drugog čoveka i njegovog problema.

„Jednostavno rečeno, potrebna je vidljivost, ĹĄto u previĹĄe bučnoj i uzavreloj javnoj sferi danaĹĄnjice podrazumeva mukotrpan i često mučan proces. Pa ipak, sam taj proces pun borbe i neizvesnosti, nikako ne moĹže objasniti kako je moguće da ljudi, koji samo pokuĹĄavaju da pronađu svoje najmilije, one kojima se u ratovima izgubio svaki trag, u ĹĄiroj javnosti uporno ostaju nedovoljno vidljivi i to joĹĄ toliko dugo. I ĹĄta je to ĹĄto nedostaje? Vidljivost ili empatija?“, primećuje Milćević.

Sanja IvaniĹĄ u ime MKCK navodi da od ukupno 35.000 nestalih u ratovima u bivĹĄoj Jugoslaviji, koliko je prijavljeno MKCK-u, njihove porodice joĹĄ uvek tragaju za preko 10.000 ljudi u celom regionu.

„Tokom 2019, do juna meseca reĹĄena su samo 32 slučaja nestalih lica. To je veoma zabrinjavajuće. Umetničkim izrazom radovi će pokuĹĄati da stave naglasak na čoveka i patnje koje ove porodice svakodnevno preĹživljavaju i prenesu poruku da je pitanje nestalih lica pre svega humanitrano pitanje. IzloĹžbom Ĺželimo da skrenemo paĹžnju javnosti na patnje i potrebe ovih porodica“, objasnila je IvaniĹĄ.

Autor projekta i kustos izložbe i ove godine je profesor Marko Lađušić.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.