Otvorena izloĹžba „Srpsko slikarstvo XX veka“ Nikole Kusovca
BEOGRAD – IzloĹžba „Srpsko slikarstvo XX veka (1950-2000) – izbor iz privatnih zbirkiâ istoriÄara umetnosti Nikole Kusovca otvorena je veÄeras u Galeriji Doma Vojske Srbije u Beogradu.
Publika Äe do 1. februara imati priliku da vidi dela najveÄih slikara 20. veka poput Petra Lubarde, Mila MilunoviÄa, PeÄe MilosavljeviÄa, Miodraga MiÄe PopoviÄa, Petra OmÄikusa, Leonida Ĺ ejke, Ljube PopoviÄa, Olje Ivanjicki, Vladimira VeliÄkoviÄa i mnogih drugih.
U ime Medija centra, koji je jedan od organizatora, na otvaranju je govorila potpukovnica Biljana PaĹĄiÄ, koja je podsetila da se veÄina izloĹženih dela smatra kulturnim dobrom od izuzetnog znaÄaja i da su izlagana na velikim likovnim smotrama u svetu poput bijenala u Veneciji, u Aleksandriji, Tokiju, Sao Paulu i na znaÄajnim likovnim manifestacijama u zemlji.
âDom vojske je vrhovni hram srpske ratne slave, ali i dom kulture i tradicije koju ova kuÄa sabira i spaja s poĹĄtovaocima najvrednijeg stvaralaĹĄtva naĹĄeg narodaâ, kazala je, izmeÄu ostalog, PaĹĄiÄeva.
IzloĹžba je realizovana i u organizaciji Fondacije âPlavoâ, u Äije ime se svim saradnicima zahvalio Nikola StojÄeviÄ.
Nikola Kusovac se za ovu postavku opredelio za viĹĄe od 50 umetnika koji su obeleĹžili likovnu scenu druge polovine 20. veka, a takoÄe je ovom prilikom predstavio i svoju knjigu âSrpsko slikarstvo XX vekaâ.
âStar sam Äovek, ne pripadam ovom veku, pripadam onom koji je veÄ prohujao, kao ĹĄto sam i ja veÄ za otpad. Ali stare kere pored plota ne mogu da grizu, ali laju. Ja sam odlajao svoje i na vama je da prepoznateâ, kazao je na poÄetku govora Kusovac.
On je istakao da izloĹžba predstavlja samo deo kako bi âpublici poĹĄla voda na ustaâ, a prava suĹĄtina je u samoj publikaciji.
âU njoj su moji pogledi na umetnost 20. veka, a oni nisu samo moji, nego i onih na Äijim ramenima stojim. Jedan od njih je i Milan KaĹĄanin, na Äijoj sam sahrani nedostojan govorio. Ova izloĹžba je na neki naÄin i omaĹž njemuâ, objasnio je istoriÄar umetnosti.
VeÄi deo njegovog pogleda na 20. vek, kako je istakao, oslanjao se na ono ĹĄto je KaĹĄanin napisao 1930. godine kada su se naĹĄi umetnici predstavljali u belom svetu.
âStalno volimo da se predstavljamo onima koji neÄe ni da nas pogledaju. Naime, KaĹĄanin je tada napisao da previĹĄe uzimamo inostranog zajma, da bi trebalo neĹĄto svoje i da im vratimo. E, ja sam se trudio da u okviru izloĹžbe izaberem one koji su Evropi dali, a ne od nje uzimaliâ, kazao je autor.
Govorio je Kusovac i o Lubardinoj âSimfonijiâ – prikazu nesreÄnog naroda na granici Istoka i Zapada, kao i o MiÄi PopoviÄuâŚ
âKada budete pogledali ove slike videÄete ko smo, gde smo mi, gde smo bili i ĹĄta smo imali da ponudimo, obogatiÄete se najviĹĄim vrednostima. Sve to i mnogo viĹĄe uvrstio sam i u svoju knjigu. Ostavili smo sve to u zalog onima koji to neÄe videti. BaĹĄ me briga ĹĄto to Evropa ne vidi, ali me rastuĹžuje i boli ĹĄto mi ne vidimo. To je ono ĹĄto me brine i zato joĹĄ uvek lajemâ, zakljuÄio je Kusovac.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.