Previranja 1917. u centru izloĹžbe otvorene u Moskvi
Velika izloĹžba o potresima kroz koji je Rusija proĹĄla za vreme revolucije 1917. pre sto godina otvorena je danas u Moskvi.
IzloĹžba „Neko. 1917“Â otvorena u Tretjakovskoj galeriji u Moskvi okuplja oko 150 slika, postera i fotografija prikupljenih za ovu priliku iz tridesetak muzeja medju kojima i Centar Pompidu u Parizu, Tejt Modern u Londonu, Muzej Ludvig u Kelnu i Muzej lepih umetnosti u Tel Avivu.
IzloĹžba Äe biti otvorena do 14 .januara.
Dela okupljena oko teme „umetnost naspram jedne nepoznate stvarnosti“ ruĹĄe stereotipe o tom vremenu.
„Kao svedoci dogadjaja neki slikari su pokuĹĄali da ih razumeju dok su drugi nastojali da ih zaborave, to je bila vrsta umetniÄkog bekstva“, rekla je za Frans pres Irina VoronoviÄ, jedna od organizatora izloĹžbe.
Brojne slike predstavljaju kljuÄne dogadjaje kojima su slikari bili svedoci. Uzbudjeni demonstranti na februarskom snegu su tako naslikani s prozora Borisa Kustodijeva. Proleterske Madone Kuzme Petrov-Vodkina lebde nad masama radnika.
Mogu se videti i brojni portreti bogatih i elegantnih dama Isaka Brodskog, mrtve prirode s cveÄem u jarkim bojama Konstantina Korovina ili osvetljene enterijere i joĹĄ netaknute bogato obojene aristokratske hotele Stanislava Jukovskog.
U jednoj sali dela istraĹžuju „misteriju duha naroda“ tema koja je intrigirala ruske umetnike koji tada nisu znali da Äe njihova zemlja uskoro biti proglaĹĄena „diktaturom proletarijata“.
Seljanke Zinaide Serbrjakove (Beljenje platna) izgledaju gotovo kao likovi iz italijanske renesanse.
Vladimr Kuznjecov svojim platnom „Crne vrane“ pokazuje kolektivnu molitvu u jednoj seoskoj crkvi i uvodi posmatraÄa u zatvoren svet verskih fanatika.
Realnost 1917. takodje izgleda mraÄna i potresna u delu „Moskva. Crveni Trg“ Vasilija Kandinskog.
Kazimir MaleviÄ nudi idealnu metaforu revolucionarne stvarnosti u kojoj tradicionalne ideje i predmeti viĹĄe nemaju vrednost. MaleviÄeva dela Supremus broj 57 i 38 pozajmljena iz muzeja u Londonu i Kelnu prvi put se izlaĹžu u Rusiji. Isto vaĹži i za „Vrata jevrejskog groblja“ Marka Ĺ agala, koje je doĹĄlo iz Centra Pompidu u Parzu, i prikazuje elan jevrejske kulture za vreme ruske revolucije.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.