BEOGRAD – Rekordni rast bruto domaćeg proizvoda zemalja centralne i istočne Evrope (CIE) koji počiva na jeftinoj radnoj snazi, u zajedničkom „Izveštaju o prosperitetu u CIE“ Instituta Legatum i Erste Grupe dovodi se u pitanje, uz ocenu da demografija, migracije i digitalna disrupcija predstavljaju pretnje u budućnosti.
Ovaj region je kao celina ostvario ogromne pomake i nalazi se na 38. mestu na svetu u pogledu prosperiteta, i kada bi se posmatrao kao jedna zemlja, prema indeksu prosperiteta Instituta Legatum, mogao bi da se poredi sa Čileom, Južnom Korejom i Izraelom, navodi Erste Grupa u sažetom prikazu rezultata istraživanja dostavljenom Tanjugu.
Međutim, po pitanju ekonomske otvorenosti, CIE se nalazi na 44. mestu, delom zbog činjenice da je procenjeno da ima slabo poslovno okruženje.
Region kao celina ima loše ocene i u pogledu fleksibilnosti tržišta rada, lakoće rešavanja problema tehnoloških viškova, percepcija vrednosti marljivog rada i toga da li je dobro mesto za započinjanje biznisa.
U pogledu inkluzivnog društva, CIE se nalazi na 36. mestu i relativno je visoko rangirana po pitanju sigurnosti i bezbednosti, a ima slabije rezultate po pitanju socijalnog kapitala.
Zemlje CIE su ostvarile rezultate malo iznad svog ukupnog ranga u pogledu osnaženih ljudi, nalaze se na 37. mestu, s obzirom na relativno dobro obrazovanje ali slabije zdravstvo.
Sve zemlje CIE suočene su sa preispitivanjem strategija kako bi obezbedile buduću održivost, piše u dokumentu i ocenjuje da će, kojim god putem budu išle, vladavina prava, integritet i rezultati države, kao i angažovani građani biti od suštinskog značaja za uspeh.
Izveštaj takođe ukazuje na obrise budućnosti koji se već naziru, uz tri zasebne zone prosperiteta: jugoistočni „prehrambeni centar“, baltičko „preduzetničko more“ i centralno „industrijsko zaleđe“ u neposrednoj blizini Nemačke i Austrije.
„Iako je stanovništvo jugoistočne Evrope manje prosperitetno, urbanizovano i produktivno od ostatka CIE, ovaj region ima potencijal da bude veliki poljoprivredni resurs za celu EU, ali to mora da bude dugoročna ambicija“, predočava se u Izveštaju.
Podsticanje i podržavanje migracije viškova radne snage u urbane centre, uz razvoj industrije prerade prehrambenih proizvoda u njima, pozitivno će se odraziti kako na produktivnost, tako i na prosperitet. Ključ da se to ostvari, dodaje se, jeste podizanje intenziteta kapitala na selu, uz podizanje produktivnosti ljudskog kapitala u urbanim centrima.
Ključne politike koje se predlažu su: podrška za ukrupnjavanje gazdinstava u cilju povećavanja njihove veličine i generisanja ekonomije obima u proizvodnji, i migracija viškova radne snage u gradove u cilju promovisanja većeg prosperiteta kako u urbanim, tako i u ruralnim delovima ekonomije.
Veći razvoj urbanih centara širom regiona treba da bude prioritet, kao i način na koji bi lokalna industrija mogla da iskoristi svoje prednosti kao prehrambeni centar da bi se usmerila na više faze prerade prehrambenih proizvoda.
Takođe se navodi da u cilju podsticanja daljeg prosperiteta, zemlje CIE moraju da se okrenu novim partnerima i tehnologijama koje će prihvatiti ili izumeti ili, u najboljoj varijanti, i jedno i drugo.
„Ekonomski model zasnovan na relativno jeftinoj radnoj snazi nalazi se pod maksimalnim pritiskom. Taj model je bio ispravan u uslovima odmah nakon pada komunizma, ali rast zarada i očekivanja u pogledu zarada i dugoročne poteškoće u obezbeđivanju da rast produktivnosti prati rast zarada znače da ‘zamka srednjeg nivoa dohotka’ postaje sve češći izazov“, ukazuje se u Izveštaju.
U kontekstu narednih faza ekonomskog rasta, preduzeća će morati da se dalje integrišu u šire evropske i svetske lance nabavke, ali takođe da budu daleko više preduzetnički orijentisana.
To može da se ostvari putem stvaranja novih biznisa, ili olakšavanja preduzetništva unutar postojećih preduzeća. Prosperitet mora da se stvara u samoj zemlji i da se zasniva na konkurentnim malim i srednjim preduzećima.
Podsticanje rasta koji se ne zasniva samo na stranim direktnim investicijama predstavlja ključni prioritet. Međutim, u praksi većina ljudi radi za mala i srednja preduzeća, a preveliki broj ovih firmi, napominje se, nije konkurentan na međunarodnom nivou.
U Izveštaju se zaključuje da digitalno i IT doba stavlja „kreativno prilagođavanje“ u centar transformacije poslovanja i države, i konstatuje da 3 Digitalna i IT revolucija znači da će se brzina i obim promena zabeleženih tokom proteklih 30 godina verovatno nastaviti.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com