Od ukupnog broja zaposlenih u Srbiji svaki peti radi „na crno“ – najmanje 80.000 radnika u gradjevinarstvu, pomoฤnih barmena i konobara, bebisiterki, spremaฤica i sliฤnih profesija, saopลกtila je danas Nacionalna alijanse za lokalni ekonomski razvoj (NALED).
„Na crno“ najviลกe ih je u poljoprivredi, turizmu i ugostiteljstvu (15,1 odsto) i gradjevinarstvu (11,3 odsto), dok na kuฤnim i pomoฤnim poslovima svako drugo lice radi bez ugovora i bez prava na penziono osiguranje i zaลกtitu od povrede na radu za svaki dan koji provede na poslu.
To je pokazala analiza NALED-a i Nemaฤke korporacije za razvojnu saradnju (GIZ) o moguฤnostima proลกirenja sistema pojednostavljenog angaลพovanja radnika na sezonskim i povremenim poslovima koji zasad funkcioniลกe samo u poljoprivredi.
Najฤeลกฤi razlozi zbog kojih poslodavci ne prijavljuju zaposlene su visoki troลกkovi, komplikovana procedura i nedovoljno fleksibilan naฤin ugovaranja.
ล efica Jedinice za hranu i poljoprivredu u NALED-u, Tisa ฤauลกeviฤ, rekla je danas na predstavljaju te analize da je jedan od naฤina da se ti radnici uvedu u legalne tokove i time zaลกtite njihova prava, to da se pojednostavljena procedura prijave sezonaca putem e-portala ili onlajn aplikacije proลกiri na druge delatnosti.
„Za godinu i po od kada je uveden ovaj sistem u poljoprivredi, broj prijavljenih sezonaca je porastao viลกe nego 10 puta โ sa 3.500 na oko 42.500 radnika“, navela je ฤauลกeviฤ.
Projektni menadลพer u GIZ-u, Zoran Jakovljev, kazao je da je ta organizacija podrลพala uvodjenje elektronske prijave sezonskih radnika da bi se olakลกalo zapoลกljavanje i smanjila siva ekonomija.
„Naลกa analiza je pokazala da su ostvareni znaฤajni pozitivni efekti za sve zainteresovane strane – poslodavcima su smanjeni troลกkovi angaลพovanja sezonaca i skraฤena procedura prijave i odjave sa pet sati na pet minuta, dok su radnici dobili pravo na penziono i osiguranje od povrede na radu“, objasnio je Jakovljev.
Neformalno zapoลกljavanje jedan je od kljuฤnih generatora sive ekonomije, jer na svakih 100 dinara koji se obrnu u sivoj zoni, 62 dinara je od neprijavljenih zarada, a 38 dinara neprijavljeni profit, navodi se u analizi NALED-a i GIZ-a.
Utvrdjeno je da u Srbiji treฤina neformalno angaลพovanih radi kraฤe od tri meseca, svaki peti radi do ลกest meseci, a samo 16 odsto je angaลพovano na do godinu dana.
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com