Predsednik Crne Gore, Milo ฤukanovicฬ rekao je u intervjuu za austrijsku ORF televiziju da je Demokratska partija socijalista spremna da bude najjaฤa opoziciona partija.
โMi za sada imamo nezvaniฤne rezultate izbore, i te nezvaniฤne rezultate DPS je prihvatila, i ฤestitala naลกim konkurentima na ostvarenom rezultatu. Uradili smo to vecฬ u samoj nocฬi izbornog dana. Dakle, sada nam preostaje da se proces u cjelini zavrลกi, da ฤujemo i zvaniฤne rezultate od strane Drลพavne izborne komisije (DIK). Nemamo oฤekivanja da tu moลพe docฬi do neke ozbiljnije promjene. Dakle, vjerujemo da cฬe preliminarni rezultati biti i zvaniฤni i da cฬe se brojฤanik, dakle, koji obraฤunava mandate, zadrลพati na tome da je 41 mandat dobila troฤlana koalicija koja je do sada bila opozicija, a da cฬe Demokratska partija socijalista sa svojim koalicionim partnerima imati mandat manje, imati 40 mandata“, naveo je on.
ล to se tiฤe formiranja vlade, kako kaลพe, to je sada posao koji tek treba da poฤne.
„Vidjecฬemo da li ova troฤlana koalicija, koja je osvojila 41 mandat zaista moลพe da ostvari takav nivo programske i politiฤke bliskosti da formira vladu i da preuzme odgovornost za vrลกenje izvrลกne vlasti u Crnoj Gori. ล to se tiฤe Demokratske partije socijalista, mi smo partija koja je jako dugo bila stoลพer drลพavne politike, mi smo i danas najjaฤa partija u Crnoj Gori i nakon ovih izbora. Mi smo naravno spremni uvijek da i dalje nosimo odgovornost za drลพavnu politiku Crne Gore, ali smo vecฬ jasno kazali, spremni smo prihvatajucฬi ovakav izborni ishod da budemo odgovorna najjaฤa opoziciona partija, koja cฬe u narednom periodu kao i do sada voditi raฤuna o strateลกkim nacionalnim interesima. Dakle, o graฤanskoj drลพavi Crnoj Gori, o multietniฤkoj demokratiji u njoj i o evropskom putu daljeg razvoja naลกe zemljeโ, rekao je ฤukanovicฬ.
Kazao je – povodom optuลพbi opozicije da stoji iza nekih incidenata, kao u Pljevljima, te da izborne komisije hocฬe da menjaju ove rezultate kroz ponavljanje izbora – da spekulacija nikad nije nedostajalo na politiฤkoj sceni Crne Gore, prenose „Vijesti“.
โZnate, ลกpekulacija nikad nije nedostajalo na politiฤkoj sceni Crne Gore. Sjetite se svih prethodnih godina koliko je bilo ลกpekulacija na raฤun aktuelne vlasti i te su ลกpekulacije uvijek bile sraฤunate da izazovu promjenu vlasti i da dovedu do promjene strateลกkog kursa kretanja Crne Gore. I sada kada su ovi izbori u pitanju, postojala je ลกpekulacija kako cฬe Demokratska partija socijalista braniti vlast svim sredstvima, nezavisno od izborne volje graฤana. Kao ลกto vidite, od toga nema niลกta. Vecฬ sam Vam kazao da smo u nocฬi izbora kazali da ฤestitamo konkurentima na ostvarenom rezultatu“, istakao je, navodecฬi da nije opcija DPS-a da bilo kakvim postizbornim inลพenjeringom, dakle poniลกtavanjem izbornih mesta i ponovnim glasanjem dovede u pitanje ono ลกto je neupitna demokratska ฤinjenica.
„Ta neupitna demokratska ฤinjenica kaลพe da je ova troฤlana koalicija na ovim izborima imala za nijansu viลกe glasova od naลกe koalicije, i u skladu sa naลกom ukupnom politiฤkom praksom, i u skladu sa naลกom deklaracijom da zaista ลพelimo da Crnu Goru razvijamo i kao stabilno i demokratsko druลกtvo, mi tu demokratsku volju graฤana prihvatamo, i vjerujemo da se za svoje programske ciljeve i za neke principe razvoja demokratskog druลกtva moramo boriti i kada smo vlast i kada smo opozicijaโ, precizirao je lider DPS-a.
ORF televiziju zanimalo je kako cฬe u Crnoj Gori funkcionisati kohabitacija.
โSigurno cฬe funkcionisati u skladu sa Ustavom drลพave. Siguran sam da cฬe Crna Gora i na tom pitanju potvrditi ono ลกto smo mukotrpno gradili tokom prethodnih 25 godina i po mom sudu solidno izgradili, a to je da postoji jedan respektabilan nivo demokratske kulture u Crnoj Gori. Postoji jedan odgovoran odnos prema stabilnosti, a vaลพan dio stabilnosti druลกtva je da se poลกtuje Ustav i da skladno funkcioniลกe podijeljena vlast. Kao ลกto ste kazali, suoฤicฬemo se sa jednim novim izazovom, gdje cฬe vladu tvoriti jedna politiฤka struktura, na poziciji predsjednika cฬe biti, cฬu biti ja, kao predstavnik jedne druge politiฤke strukture. U parlamentu cฬemo imati 41 poslanika na jednoj strani, 40 poslanika na drugoj strani. Nije to nikakvo senzacionalno iznenaฤenje. Znamo da Crna Gora funkcioniลกe kao podijeljeno druลกtvo vecฬ dugo vremena i da je to posljedica istorijskih podjela koje je naslijedila naลกa generacija i sa kojima smo se pokuลกali nositi na jedan civilizovan naฤin, da pokuลกamo da kroz procese emancipacije pribliลพavamo ljude sa te dvije udaljene obale u Crnoj Gori. Doลกli smo do odreฤenog rezultata, ne treba ga potcijeniti“, rekao je ฤukanovicฬ.
Dodao je da je Crna Gora u meฤuvremenu „ozbiljno napredovala, ozbiljno se ekonomski razvila, ozbiljno je razvila svoje institucije, uลกla je u NATO.“
„Danas je zemlja koja prednjaฤi na putu evropskih integracija. Sada se dogodio taj trenutak u kojem su ljudi na izborima, a shodno svojoj volji, poลพeljeli promjenu vlasti, sada je imaju i svi smo duลพni da to poลกtujemo. Ne sumnjam da cฬemo kao odgovorni ljudi koji se nalaze na drลพavnim funkcijama poลกtovati tu okolnost i da cฬemo doprinositi neฤemu ลกto je zajedniฤko, to jest nacionalno dobro. Ja sam neko ko je dugo vodio vladu. Kao ลกto znate, sedam mandata sam vodio vladu. Znam da je vecฬina ovlaลกฤenja izvrลกne vlasti u rukama vlade. Kao ลกto znate, vecฬ sam duลพe od dvije godine na poziciji predsjednika. Mogao sam se, da sam ลพelio sa te pozicije pokuลกati umijeลกati u nadleลพnosti vlade, vidjeli ste da uprkos ovim ลกpekulacijama, ฤesto da kaลพem neutemeljenim kritikama nijeste mogli proฤitati nijednu kritiku tokom tih dvije i po godine, da sam uลกao u zonu ustavne odgovornosti vlade, nijesam. A vlada je bila politiฤki jako bliska meni, jer je njenu okosnicu ฤinila partija ฤiji sam predsjednik. Zaลกto bih to onda radio i u narednom periodu. Imam svoja ovlaลกฤenja, razumijem, kao ลกto ste kazali, da imam legitimitet, jer sam pobijedio u prvom izbornom krugu sa 54 posto. Prema tome, shodno politiฤkoj kulturi i iskustvu koje imam, spreman sam da obavljam svoj posao u interesu drลพave Crne Gore i njenih graฤana, da saraฤujem sa ljudima koji drugaฤije misle, u nadi da cฬe i oni, uprkos toj prethodnoj retorici koju su imali, slijediti ono ลกto je neki strateลกki kurs daljeg razvoja Crne Goreโ, rekao je ฤukanovicฬ.
O ikonografiji u nocฬi izbora, predsednik Crne Gore rekao je sledecฬe.
โOva ikonografija koju ste pomenuli u nocฬi izbora i nakon toga vjerujem da iznenaฤuje samo one koji su beznadeลพno neupucฬeni. Ko god je naลกao makar malo vremena da osmotri ลกta se dogaฤa u regionu Zapadnog Balkana, morao je upravo to oฤekivati. Mi vecฬ nekoliko godina upozoravamo svoje evropske, evroatlantske partnere, ukupnu javnost, da se ne samo u Crnoj Gori, ฤak usuฤujem se da kaลพem ponajmanje u Crnoj Gori, ali u regionu u cjelini, i dalje oลกtro konfrontiraju dvije vizije buducฬnosti. Jedna je ta koju je negdje predvodila Crna Gora u regionu, i koju i dalje predvodi. A to je vizija evropske buducฬnosti regiona Zapadnog Balkana. Vi znate da je naลกa definicija da su evropske i evroatlantske integracije drugo ime za stabilnost Zapadnog Balkana. Mi ne mislimo da Zapadni Balkan moลพe sam da uฤvrsti svoju stabilnost i da ne mislimo da moลพe da sam sebi obezbijedi dinamiฤan ekonomski i demokratski prosperitet. Mislimo da nam je na tom planu potrebna Evropska unija i da nam je potreban NATO. Dakle, kao neki strateลกki okviri ฤiji sastavni dio u bliskoj perspektivi treba da postane i Zapadni Balkan“, kazao je ฤukanovicฬ.
On je rekao da „nasuprot toj viziji buducฬnosti imamo drugu, to je ona vizija koja ลพeli da obnovi sve one konzervativne i retrogradne politike koje smo imali prilike da gledamo poฤetkom 90-ih godina.“
„To je politika ekstremnog nacionalizma, to je politika koja pretenduje da mijenja granice na Balkanu, da umjesto aktuelne konfiguracije Balkana dobijemo tri proลกirene velike drลพave na prostoru Balkanu. To je ona politika koja je 90-ih godina dovela do rata u kojem je izginulo blizu 150.000 ljudi. Naลพalost, razvoj dogaฤaja u naลกem regionu, razvoj dogaฤanja na ลกiroj sceni, dakle ne mislim samo u odnosima Rusija – Evropa, nego i u samoj Evropi, i unutar samog NATO-a, doveo je do toga da je popustila paลพnja meฤunarodne zajednice prema regionu Zapadnog Balkana, da su se restaurirale politike velikodrลพavnih nacionalizama iz 90-ih godina i da sve to danas, da kaลพem, dovodi u pitanje ono ลกto je na neki naฤin tekovina dosadaลกnjeg evropskog i evroatlantskog razvoja Zapadnog Balkana. Kad kaลพem da ima puno upliva sa adresa koje su izvan Zapadnog Balkana, pa necฬemo valjda sada otkrivati ono ลกto su zvaniฤnici Moskve sami kazali. Oni su vecฬ u viลกe navrata kazali da se protive ลกirenju NATO-a, a suลกtinski i Evropske unije na prostor Zapadnog Balkana. Dakle oni pokuลกavaju da to svoje protivljenje ostvare, tako ลกto su veoma uplivisali u politiฤki ลพivot odreฤenih zapadno-balkanskih drลพava. Ne vjerujem da time ikoga iznenaฤujem i u Evropi, zato ลกto su uplivisali i u politiฤki ลพivot svake evropske drลพave, i Sjedinjenih Ameriฤkih Drลพava, zaลกto bi drugaฤije tretirali Balkan. Dakle, takva poruka iz Moskve je naravno ohrabrila retrogradne politike u regionu.“
Rekao je da je danas „kao ลกto vidimo, oลพivio je velikosrpski nacionalni projekat“.
„Taj projekat pretenduje da obezbijedi neku kompenzaciju Srbiji za izgubljeno Kosovo i naravno da je tu Crna Gora prva ลพeljena meta velikosprskog nacionalizma. To valjda svi jednako dobro ฤitamo, nije niko neobavijeลกten. Ako je i ostao bez dovoljno paลพnje za Zapadni Balkan, nebrojeno puta tokom posljednjih par godina smo to ponovili kao opasnost, nikada ne istiฤucฬi interes Crne Gore u prvi plan. Dakle, Crna Gora cฬe morati sa tim da se nosi, kao ลกto vidite spremni smo da se nosimo i nakon ovih izbora. Ono ลกto je loลกe, to je da, ako ta politika nastavi da dalje ลพivi, da se ลกiri, da nesmetano ugroลพava suverenost drugih drลพava u regionu, i da na taj naฤin vracฬa Zapadni Balkan u 90-e godine. Nadajmo se da ipak do toga ipak necฬe docฬi, i da cฬe oni koji su naลกi prioritetni partneri, a naลก prioritetni partner je EU, jer je Zapadni Balkan dio evropske kucฬe, da EU sa svojim strateลกkim partnerom – SAD, dakle u formi evroatlantskog partnerstva pokazati viลกi stepen paลพnje u narednom periodu, da se suzbiju retrogradni procesi koji su se danas razmahnuli u naลกem regionu i koji prijete da proizvedu ลกtetne posljedice po evropsku stabilnostโ, kazao je ฤukanovicฬ.
Poruฤio je da je Crna Gora neko ko je svetionik evropske buducฬnosti Zapadnog Balkana
„Ne ustruฤavam se to da kaลพem zato ลกto mislim da je Crna Gora napravila znaฤajnije iskorake prema evropskom cilju od bilo koje od drลพava na Zapadnom Balkanu i ลพelim da vam potvrdim da cฬe pozicija partije koju ja predvodim i ลพelim takoฤe da vam potvrdim, pozicija koalicije koja funkcioniลกe i koja ima 40 poslaniฤkih mjesta u crnogorskom parlamentu, samo jedan manje od onih koji su pobjednici na ovim izborima, da cฬe naลกa politika i dalje biti politika daljem proevropskog razvoja, politika graฤanske drลพave i politika oฤuvanja i uฤvrลกcฬivanja multietniฤkog sklada. Dakle, izbori su uvijek prilika da provjerite demokratsko raspoloลพenje svoje javnosti. U ovom trenutku se ono iskazalo kroz cifre koje su poznate. Ne pada nam na pamet da polemiลกemo sa izbornom voljom graฤana“, kazao je ฤukanovicฬ.
Predsednik Crne Gore kazao je da je izborna volja graฤana takva, „mi cฬemo je poลกtovati i za svoju politiku cฬemo se boriti jednako strastveno iz opozicionih klupa.“
„Ako sada pobjedniฤka koalicija uspije da formira vladu, jednako cฬemo se boriti iz opozicionih klupa, kao ลกto smo se u ฤitavom prethodnom periodu za te vrijednosti borili kao vlast. Da li cฬe ugroลพavanjem neke jasnocฬe proevropske politike u Crnoj Gori pomocฬi bliskoj evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana? Necฬe! Necฬe, zato ลกto je jasno da je Crna Gora zaista do sada bila najubjedljiviji promoter evropskih vrijednosti u ovom regionu i neko ko je najodluฤnije se suprotstavljao tom retrogradnom politiฤkom uticaju sa strane, koji je zapravo preko Crne Gore i preko Zapadnog Balkana ratovao, politiฤki ratovao sa Evropom. Dakle, Evropa je morala to, ฤini mi se malo da paลพljivije izuฤi taj fenomen i da pokuลกa, da kaลพem, da sprijeฤi da se dogaฤa metastaza tog retrogradnog politiฤkog uticaja po evropskom, demokratskom i politiฤkom tkivu, ali nadajmo se, dakle da svako iskustvo posluลพi kao dobra opomena i da se sprijeฤi ono ลกto Evropa mora da sprijeฤi.“
Kaลพe da Evropa mora da zaลกtiti prvo svoj identitet, mora da zaลกtiti svoje bezbednosne i spoljno- politiฤke interese, mora da zaลกtiti svoju demokratiju, mora da kao ลกto je i reฤeno od strane predsednice Evropske komisije konsoliduje svoju politiku i da konsoliduje svoju poziciju vaลพnog geopolitiฤkog igraฤa i mora da saฤuva ona svoja strateลกka partnerstva.
„To strateลกko partnerstvo je prije svega u okviru evroatlantskog saveza jer je to prirodni savez, savez koji poฤiva na identiฤnom sistemu vrijednosti s jedne i s druge strane Atlantika. To je onaj savez koji je posle Drugog svjetskog rata donio najbrลพi mogucฬi prosperitet ne samo u Evropi i Americi, nego ฤitavom svijetu. Dakle, taj savez ima svoje vrijednosti. Ja mislim da je jako vaลพno uฤvrstiti ga i da kaลพem dati mu novu energiju, dati mu neki novi dah da i dalje igra tu ulogu koju igra u poslijeratnom razvoju, dakle predvodnika pozitivnih promjena na globalnoj sceni, i ja mislim da cฬe jedino takva politika biti blagotvorna za izvjesnu evropsku buducฬnost Zapadnog Balkana. Ukoliko Zapadni Balkan ostane prepuลกten sam sebi, kao ลกto se dogaฤalo mnogo puta tokom naลกe istorije, znamo da smo uvijek zapadali u greลกke koje nijesu samo skupo koลกtale nas na Balkanu, nego su veoma skupo koลกtale Evropu. Dakle, sjetimo se svih onih vojnih i civilnih misija NATO-a i Evrope 90-ih godina koje traju do danaลกnjeg dana. Dakle, ne treba nam to iskustvo. Treba nam dobra analiza procesa na Zapadnom Balkanu i treba nam udruลพena akcija da te ลกtetne maligne uticaje, u suลกtini antievropske politike na Zapadnom Balkanu ลกto efikasnije eliminiลกemo. Sa dojuฤeraลกnjom politikom ili sa joลก uvijek aktuelnom politikom u Crnoj Gori, to je bilo lakลกe. Nakon promjene vlasti koju oฤekujemo to cฬe biti teลพe, ali naravno ne treba odustajati od neฤega ลกto znamo da jedino moลพe donijeti dobro ovom regionu. To je bezuslovna evropeizacija regiona i otvorena vrata Evropske unije za zemlje sa Zapadnog Balkana i snaลพna podrลกka proevropskim i proreformskim snagama u naลกem regionu, da bi sa tom podrลกkom mogli da savladavamo ove ลพilave otpore evropskoj buducฬnosti koje stanuju na Zapadnom Balkanu i da, kao ลกto sam kazao, u dogledno vrijeme ostvarimo evropsku perspektivu i da na taj naฤin doprinesemo konsolidaciji stabilnosti i prosperiteta na evropskom kontinentuโ, zakljuฤio je ฤukanovicฬ.
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com