Danas komemoracija povodom 23. godiĆĄnjice genocida u Srebrenici
U Memorijalnom centru u PotoÄarima danas Äe biti odrĆŸana komemoracija BoĆĄnjacima nastradalim tokom ofanzive srpskih snaga na Srebrenicu u julu 1995. godine.
PoÄetak komemorativnog programa najavljen je za 11.30 Äasova, kada Äe brojne delegacije poloĆŸiti vence i odati poĆĄtu stradalima.
Potom Äe uslediti verski deo komemoracije i sahrana posmrtnih ostataka 71 srebreniÄke ĆŸrtave, koji su identifikovani od proĆĄle godine.
Najmladja ĆŸrtva, koja Äe biti sahranjena ove godine je 16-godiĆĄnji Vesid IbriÄ, dok je Ć ahin HaliloviÄ, koji je imao 71 godinu kada je ubijen, najstarija ĆŸrtva koja Äe biti sahranjena 11. jula ove godine u PotoÄarima.
Komemoraciji neÄe prisustvovati niko od drĆŸavnih zvaniÄnika Srbije.
Napad na Srebrenicu poÄeo je 6. jula 1995. i zavrĆĄio se pet dana kasnije ulaskom VRS pod komandom generala Ratka MladiÄa u grad.
Medjunarodni sud pravde u Hagu je 2007. doneo presudu kojom masakr u Srebrenici kvalifikuje kao Äin genocida.
Rezolucije o Srebrenici kojima se potvrdjuje ta presuda Medjunarodnog suda pravde doneli su parlamenti zemalja EU, Kanade, SAD i Australije.
Odlukom Evropskog parlamenta, iz januara 2009, 11. jul je proglaĆĄen Danom seÄanja na genocid u Srebrenici. Od zemalja Zapadnog Balkana tu odluku prihvatile su Crna Gora, Hrvatska i Makedonija.
DrĆŸavni parlament BiH proglasio je 11. jul danom seÄanja u Federaciji BiH, ali ne i na teritoriji cele drĆŸave, zbog protivljenja poslanika RS.
SkupĆĄtina Srbije usvojila je 2010. Deklaraciju kojom se osudjuje zloÄin nad boĆĄnjaÄkim stanovniĆĄtvom Srebrenice u julu 1995, ali bez pominjanja reÄi genocid.
Prema optuĆŸnicama HaĆĄkog tribunala, vojnici pod komandom generala MladiÄa su do 19. jula organizovano i sistematski ubili oko 8.000 muslimanskih muĆĄkaraca i deÄaka. Oko 30.000 ĆŸena i dece deportovano je za dva dana.
Za genocid u Srebrenici 1995. optuĆŸeni su vodje bosanskih Srba Radovan KaradĆŸiÄ i general Ratko MladiÄ.
MladiÄ je u novembru proĆĄle godine nepravosnaĆŸno osudjen na doĆŸivotni zatvor, a KaradĆŸiÄa je Tribunal u martu 2016. nepravosnaĆŸno osudio na 40 godina zatvora.
(Beta)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.