BANJALUKA – Ako BiH želi da bude članica EU, za najkasnije 31 godinu će morati svoju ekonomiju potpuno da oslobodi fosilnih goriva koja zagađuju okolinu, podstiču globalno zagrijavanje i utiču na zdravlje ljudi, navode u EU.
Kako je ocenjeno iz Brisela, BiH ne čini dovoljno da se na vreme preorjentiše na obnovljive izvore energije, ističući kao poseban problem dalje insistiranje na izgradnji termocentrala, umesto da se fokusiraju više na obnovljive izvore energije, prenose Nezavisne.
Oni podsećaju da BiH i dalje ima nedovoljno iskorišćen vodni potencijal i da bi se u južnim područjima sa mnogo sunca mogle graditi solarne energane, a u otvorenim gorskim područjima vetroparkovi.
Poseban problem, kako je istaknuto u analitičkom izvještaju, predstavlja nedostatak politika za energetsku efikasnost.
„BiH nema državni zakon o zaštiti okoline niti državni autoritet koji se bavi ovom tematikom. Usklađivanje zakonodavstva u ovoj oblasti sa pravnom tekovinom EU se sprovodi bez postojanja nacionalnog programa za usvajanje pravne tekovine“, navodi EU.
Šef Delegacije EU u BiH Lars Gunar Vigemark rekao je da je zagađenje veoma ozbiljan problem u BiH, kojem se ne pridaje adekvatna pažnja.
„Mnogo energije dobijate iz uglja, poput lignita. Tim ugljem snabdevate termocentrale sa zastarelim tehnologijama iz kojih šiklja smrtonosno zagađenje. EU želi da ima ekonomiju bez učešća karbona do 2050. i to je politika buduće predsednice Komisije (Ursule fon der Lejen). To znači da neće moći da se koriste fosilna goriva – nema mrkog uglja, lignita, mazuta“, rekao je Vigemark.
U Delegaciji EU kažu da postoji problem izgradnje novih termocentrala, iako se, kako navode, BiH obavezala na sastanku u Podgorici na dekarbonizaciju i potvrdila svoju opredijeljenost za postavljanje ambicioznih ciljeva do 2030. godine u vezi sa dekarbonizacijom, obnovljivim izvorima energije i energetskom efikasnosti.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com