Kako se montenigrensko-dukljanski vremeplov naprasno pokvario

Ukupna dukljansko-montenegrinska pamet bila je na putu da znaฤajno doprinese razvoju ฤovjeฤanstva. Izmislila je vremeplov! Ali vecฬ na prvom putovanju sve je poลกlo po zlu.

Ovaj nauฤni tim je sebi postavio impresivan zadatak: vratiti se uย proลกlost iย paลพljivo ispraviti greลกke svojih predaka. Dobro su prouฤili iย paradoks putovanja unazad kroz vrijeme iย znali su daย ne smiju daย mijenjaju ondaลกnje ljude. Jer ako bi poniลกtili neke od njih, lako bi se moglo desiti daย i sami nestanu, buducฬi daย su njihovi direktni potomci.

Razumljivo je da je glavnina nauฤnika bila izย oblasti istorije. Veliฤinu njihovog pregnucฬa uvecฬava ฤinjenica da je meฤ‘u njima bio zanemarljivo mali broj profesionalnih istoriฤara. Kako oni nisu htjeli, iliย smjeli daย se prihvate ovako vaลพne misije, umjesto njih su morali biti angaลพovani priuฤeni, ali pravovjerni povjesniฤari. Logistiku je pruลพila elita novoformirane Dukljanske akademije koja je svoju ลกirinu odavno dokazala prijemom uย svoje redove ฤlanova koji nemaju formalno akademsko obrazovanje, ali su nesporni geniji.

Namjera je bila daย se, uvaลพavajucฬi pomenuti paradoks putovanja unazad kroz vrijeme, izvrลกi korekcija zakljuฤaka Velike narodne skupลกtine srpskog naroda Crne Gore, poznatije kao Podgoriฤka skupลกtina. Umjesto originalnog teksta trebalo je ostaviti zakljuฤke aktuelne Skupลกtine Crne Gore, uย vidu deklaracije podย imenom โ€žNikad viลกe 1918. godinaโ€œ. Nju bi kasnije otkrio neki od ฤlanova istorijskog tima iย predstavio je kao zagubljeni original, ลกto bi znaฤilo da je prethodni tekst tek grubi (velikosrbijanski) falsifikat.

U cilju obezbijeฤ‘ivanja direktne putanje uย istorijsku proลกlost, naย vrijeme su raลกฤiลกcฬene sve mogucฬe prepreke. Jednom pjesniku koji je strani akademik iย kojem je, uย ne tako davnoj proลกlosti, od istih ฤelnika Montenegra dodijeljena najviลกa nagrada zaย kulturu, zabranjen je ulazak uย Crnu Goru. I ลพivom iย mrtvom. Nepoลพeljna su bila iย trojica uฤenih ljudi izย Srbije od kojih jedan nije mogao niย da privatno vidi majku iย posjeti rodnu kucฬu. Ostali koji su im sliฤni nisu niย pokuลกavali daย uฤ‘u uย Crnu Goru, znajucฬi daย postoji neobjavljeni spisak nepoลพeljnih.

Da bi stvar bila utvrฤ‘ena iย sa lokalne strane, ekspresno su dva poslanika โ€žstavljena uย zatvorโ€œ, ลกto je rodilo izuzetno snaลพan efekat, buducฬi da je taj izraz potpuno nepoznat pravnoj praksi ureฤ‘enih zemalja, posebno ako se odnosi naย osobe kojima Ustav garantuje imunitet zbog politiฤkog i javnog djelovanja.

U takvom vakuumu vremeplov je trebalo daย se otisne sto godina unazad.

Svaki epohalni nauฤni prodor, aย ovaj svakako spada meฤ‘u najznaฤajnije, mora daย ima iย svoju komercijalnu stranu. Upucฬeni tvrde daย finansijerima ovog projekta nije bilo toliko stalo doย ispravljanja istorijskih nepravdi, koliko doย liฤne koristi. Naime, bilo bi viลกe nego poลพeljno daย se vremeplov kasnije iskoristi kako bi se zamijenile prethodne javne tvrdnje iย politiฤka zalaganja aktuelnih montenegrina. Kada bi narod vidio daย su se oni oduvijek zalagali zaย ovu โ€ždanaลกnjicuโ€œ, mogli bi daย raฤunaju naย duลพi politiฤki vijek. Posebno bi bilo korisno kada bi se, ovim putem, otkrio dokaz daย su njihovi praฤ‘edovi bili vlasnici ogromnog bogatstva doย kojeg su doลกli sabljom otimajucฬi sepete zlata od Turaka. Viลกe neย bi imali problema sa dokazivanjem porijekla svoje imovine, niti potrebe da je skrivaju iza tuฤ‘ih imena.

Tehniฤki detalji funkcionisanja vremeplova nisu poznati. Upucฬeniji tvrde daย se zasniva naย upotrebi iskrivljenih ogledala, nepoลกtovanju svih dosadaลกnjih nauฤnih principa i, posebno vaลพno, naย potpunom izostanku stida. Moral je, inaฤe, poลพeljna, ali iย stalno nedostiลพna odrednica uย svakom vremenu, usljed ฤega se moลพe koristiti kao tobogan. Sjedneลก na njega, ali nisi dio njega.

A onda je sve puklo. Nervozni specijalni tuลพilac zaย organizovani kriminal je podigao optuลพnicu zbog pranja novca. Ona se odnosila na jednog od prvih ljudi crnogorske โ€žplitke drลพaveโ€œ. U pitanju je (โ€žsvegaโ€œ) pola milijarde evra koji su preลกli preko raฤuna njegovih banaka, aย da drลพava od toga nije naplatila porez.

Ovaj se, sa pravom, naljutio kada su mu privremeno zatvorene dvije banke zbog triฤavih 15 miliona evra. Sam kaลพe daย posjeduje osamdeset miliona poลกteno zaraฤ‘enih evra, tako da je nepotrebno daย mu se sva imovina blokira. ฤŒak i njegove liฤne platne kartice. I njegove djece koja se ลกkoluju uย inostranstvu, iako im tata ima privatni univerzitet.

Svoje banke, fondove, bolnice, hotele iย poslovne zgrade on je, tvrdi, stekao radecฬi legalno. Nikad nije trgovao akciznom iliย ilegalnom robom, kao neki tamo, kako ih je nazvao, โ€žbudลพetski biznismeniโ€œ. Najavio je da cฬe, ako mu neย vrate pare, recฬi ono ลกto svi uย Crnoj Gori znaju: ko su biznismeni koji su milione stekli uย dodiru sa crnogorskim budลพetom. Saopลกticฬe imena onih koji su doย svojih miliona dolazili uย direktnoj srazmjeri sa porastom siromaลกtva iย bijede ogromnog broja graฤ‘ana Crne Gore.

Kada je obradio iย ove informacije, glavni kompjuter dukljansko-montenegrinskog vremeplova je โ€žzaribaoโ€œ. Posljednja informacija, zaleฤ‘ena naย displeju, glasila je: โ€žNikad viลกe 2018. godina!โ€œ.

I neย zaboravimo. U svakoj ลกali, pa iย ovoj prednovogodiลกnjoj, uvijek ima iย pomalo ลกale.

(Sputnjik)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com