ZAGREB – Morski pas koji je u nedelju snimljen u moru kod Makarske probudio je veliko interesovanje javnosti, ali i izazvao i podele u svetu okeanografa i struฤnjaka za morski svet.
Dok Alen Soldo, sa Odeljenja za studije mora na splitskom Univerzitetu i potpredsednik „IUCN ล ark Speลกalist Grup Mediterenian“, tvrdi da se radi o modrulju, Pero Ugarkoviฤ, urednik Podvodni.hr, Branko Dragiฤeviฤ, nauฤni saradnik na Institutu za okeanografiju i ribarstvo, David Udoviฤiฤ, struฤni saradnik na Institutu za okeanografiju i ribarstvo i Frane Madiraca, istraลพivaฤ pri Centru za marinsku i slatkovodnu biologiju ล arklab ADRIA, kaลพu da se radi o sasvim drugoj vrsti – psu kuฤku, odnosno vrsti mako, piลกe „Slobodna Dalmacija“.
„Smatramo da su najoฤitiji znakovi da se radi o morskom psu mako (Isurus oxyrinฤus). Dorzalna peraja su zaลกiljena dok su kod modrulja ona zaobljena. Zatim, taman pre poฤetka repnog peraja dolazi do proลกirenja kada se ลพivotinja gleda iz dorzo-ventralne perspektive“, kaลพu oni.
„Uporeฤivanjem slika moลพete primetiti da je kod modrulja ovaj deo mnogo uลพi nego kod morskog psa mako. Vilica, takoฤe, odaje utisak veฤe zaลกiljenosti nego ลกto je sluฤaj kod modrulja“, dodaju nauฤnici.
„Celo telo, takoฤe, izgleda jaฤe i miลกiฤavije nego kod modrulja. Nadalje odnos poloลพaja dorzalnog i pektoralnog peraja, takoฤe, odgovara morskom psu vrste mako“, tvrde kolege koje su nedavno objavili rad o ovoj vrsti ajkula.
U njihovom radu je vidljivo da je pre 2014. ova vrsta poslednji put zabeleลพena 1972. godine u Jadranu.
Snimak su, takoฤe, prosledili i kolegi iz Italije koji se, kaลพu, sloลพio s njihovom tezom.
„Razgovarali smo sa struฤnjakom Alesandrom de Madalenom iz Italije koji je potvrdio naลกu tezu da se radi o morskom psu kuฤku“, istiฤu sagovornici Slobodne Dalmacije.
U ลพelucima ove vrste ฤesto su se nalazili ostaci brzo plivajuฤih riba kao ลกto su tune, igluni, pa ฤak i najbrลพa morska ลพivotinja – iglan.
Najveฤa zabeleลพena brzina psa kuฤka, kaลพu sagovornici, iznosila je ฤak 74 kilometara na sat.
Oni narastu u proseku do oko 3,2 metra i teลพe izmeฤu 60 i 135 kilograma, ali su zabeleลพeni i mnogo veฤi primerci.
Tako je najduลพi izmereni primerak imao ฤak 4,45 metara.
Nedavno je u Italiji ajkula ove vrste snimljena kako u ustima drลพi velikog morskog goluba.
Oni su naglasili da sa svim veฤim ลพivotinjama treba paziti prilikom susreta, no fatalni napadi od strane morskih pasa su ลกirom sveta izuzetno retki, dodaje splitski list.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com