U trendu

Mediji objavili Janšin non pejper: Raspad BiH i stvaranje velike Srbije i velike Albanije

Slovenački portal „Necenzurisano“ objavio je sadrÅŸaj nesluÅŸbenog diplomatskog dokumenta „non pejper“ koji je premijer Slovenije Janez JanÅ¡a uputio u Brisel, u kome su iznete ideje za podelu Bosne i Hercegovine, pripajanje Republike Srpske Srbiji i ujedinjenju Kosova sa Albanijom.

„Na Kosovu se 95 odsto stanovniÅ¡tva ÅŸeli ujediniti s izvornom albanskom nacijom. Slična je situacija i u Albaniji. Granica izmedju Albanije (članice NATO-a) i Kosova praktično ne postoji“, navodi se u dokumentu.

Dodaje se da bi srpski deo Kosova dobio poseban status, po uzoru na JuÅŸni Tirol, autonomnu pokrajinu u severnoj Italiji, gde većina stanovniÅ¡tva govori nemački.

Dalje se predlaÅŸe ujedinjenje većine teritorije Republike Srpske sa Srbijom.

„Srpsko nacionalno pitanje moÅŸe se u velikoj meri reÅ¡iti pripajanjem dela Republike Srpske Srbiji. U ovom slučaju, Srbija je spremna pristati na ujedinjenje Kosova i Albanije“, navodi se u dokumentu.

U dokumentu piÅ¡e da se hrvatsko nacionalno pitanje moÅŸe reÅ¡iti spajanjem većine hrvatskih kantona u BiH s Hrvatskom ili davanjem posebnog statusa hrvatskom delu BiH, po uzoru na JuÅŸni Tirol.

„To bi BoÅ¡njacima dalo nezavisnu funkcionalnu drÅŸavu i preuzeli bi punu odgovornost za nju. Na referendumu bi ljudi odlučivali da li će se pridruÅŸiti EU ili budućnosti izvan EU (sledeći primer Turske)“, navedeno je u dokumentu.

Dalje se navodi da za sada „velika većina BoÅ¡njaka podrÅŸava evropski put BiH“, ali se dodaje da je „u naglom porastu uticaj Turske i radiklanog islama, zbog čega bi se situacija mogla pogorÅ¡ati u sledećoj deceniji“.

U dokumentu se ocenjuje da su posle raspada Jugoslavije ostala nerešena nacionalna pitanja Srba, Albanaca i Hrvata, kao i da je trenutno teško zamisliti evropske perspektive Srbije i Kosova.

Članstvo BiH u EU moÅŸe se u potpunosti isključiti, navedeno je u dokumentu.

Ocenjuje se da je, u medjuvremenu, „prazan prostor iskoristila Turska, koja je povećala svoj uticaj u BiH i Severnoj Makedoniji“, kao i da, osim Turske, neki lokalni političari i njihove pristalice „lično imaju koristi od haosa i nefunkcionalnih institucija i da niko nije zadovoljan situacijom u BiH“.

Autori dokumenta naglasili su da Srbija, Hrvatska i Albanija trenutno imaju stabilne vlade i da su njihovi izabrani političari sposobni donositi strateške odluke.

Prema autorima „non pajpera“, ova „reÅ¡enja“ ubrzala bi pregovore o članstvu zemalja Zapadnog Balkana u EU i NATO-u.

Prema pisanju slovenačkog portala, predlozima iz ovog dokumenta oštro se protive SAD, Njemačka, Francuska i druge evropske zemlje.

Medjunarodna zajednica naglašava vaşnost teritorijalnog integriteta BiH i protivi se novom iscrtavanju granica na prostoru bivše Jugoslavije.
Navode da bi to otvorilo Pandorinu kutiju i verovatno dovelo do novih ratova.

„Zeleno svetlo za raspad Bosne i Hercegovine i ujedinjenje Kosova s Albanijom dalo bi novi zamah srpskim nacionalistima u Crnoj Gori i albanskim nacionalistima u Severnoj Makedoniji, dvema članicama NATO-a“, piÅ¡e slovenački portal.

Prema informacijama portala „Necenzurisano“, poslednjih meseci o BiH su postojala tri „non papera“ u kojima je Slovenija učestvovala na ovaj ili onaj način.

Slovenija je, ističe se, podrşala diplomatsku inicijativu Hrvatske u vezi sa BiH, a pridruşile su joj se još Madjarska, Grčka, Bugarska i Kipar.

Grčka i Bugarska imaju svoje interese po pitanju Severne Makedonije, posebno u uslovljavanju njenog daljnjeg ulaska u evropske integracije.

Zvanično nije potvrdjeno da je predsednik Saveta Evrope Å arl MiÅ¡el od od Slovenije dobio „non pejper“, ali nesluÅŸbeni diplomatski dokument, koji predvidja raspad Bosne i Hercegovine, pripajanje Republike Srpske Srbiji i ujedinjenje Kosova s Albanijom zapravo postoji, piÅ¡e Necenzurisano.

Prema njihovim informacijama, dokument pod nazivom „Zapadni Balkan – put napred“ stigao je u kabinet predsednika Saveta Evrope joÅ¡ u februaru.

Prema izvorima slovenačkih novinara, dokument sigurno nije skrojen u slovenačkom Ministarstvu spoljnih poslova, već je deo njegovog sadrÅŸaja, prema nekim informacijama, mogao biti napisan u BudimpeÅ¡ti.

Ipak, u briselskim diplomatskim krugovima o njemu se govori kao o „slovenačkom “ dokumentu, jer je navodno JanÅ¡in kabinet učestvovao u slanju na razne adrese, objavio je portal Necenzurisano.

(Beta)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.