Federacija BiH suptilnim metodama pokuลกava da natera Srbe iz ovog entiteta da odu. Poslednji u nizu je pokuลกaj da u srpskom selu Medeno Polje u opลกtini Bosanski Petrovac napravi kamp za migrante iz afroazijskih zemalja.
To za Sputnjik tvrdi ฤorฤe Radakovicฬ, predsednik Odbora za zaลกtitu prava Srba u Federaciji BiH, koji je povodom ovih namera uputio otvoreno pismo ambasadorima zemalja i svedoka-potpisnikaย Dejtonskog sporazuma. U pismu se navodi da niko nema niลกta protiv migranata, ali da cฬe ako se smeste u ovoj etniฤki ฤistoj srpskoj sredini, Srbi koji su se vratili na svoja ognjiลกta napustiti ovu teritoriju.
Da li Aneks 7 vaลพi?
โOvo ลกto se radi je direktno krลกenje Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma, odnosno, Sporazuma o izbeglicama i raseljenim licima. Od potpisnica Dejtona, to jest od njihovih diplomatskih predstavnika smo traลพili da objasne da je Aneks 7 joลก na snazi i da ne mogu da se prave migrantski centri u etniฤki ฤisto srpskoj sredini, jer time bi bilo ugroลพeno ne samo jedno selo, vecฬ nekih desetak srpskih sela u opลกtini Bosanski Petrovacโ, objaลกnjava naลก sagovornik.
Ovo nije prvi put, dodaje on, da su od ambasadora drลพava-potpisnica Dejtonskog sporazuma traลพili da se odrede prema poloลพaju Srba koji ลพive u federalnom delu BiH, s obzirom da su oni suoฤeni sa nizom problema koji im ugroลพavaju opstanak na svojim ognjiลกtima.
โPre rata 1991. godine na teritoriji Federacije ลพivelo je 530.000 Srba, a danas ih je po popisu iz 2013. godine samo 56.000. Tek nekih 10 odsto Srba se vratilo u svoje domove. Postoji masovna opstrukcija od strane federalnih i kantonalnih vlasti u Federaciji BiH kada je reฤ o povratku Srba. Traลพili smo da se dozvoli organima koji su zaduลพeni za sprovoฤenje Aneksa 7 da se primene odredbe iz Ustava BIH, da se prilikom zapoลกljavanja u javnim sluลพbama i institucijama Federacije primenjuje popis iz 1991. godine, kako bi bilo proporcijalnog zapoลกljavanja, ลกto znaฤi da 17 odsto svih zaposlenih u javnim sluลพbama moraju biti Srbi. Imamo sadaย opลกtine u Federacijiย gde je od 110 zaposlenih u javnim sluลพbama samo jedan Srbinโ, kaลพe Radakovicฬ.
Srbi ลพive u ลกatorimaย
Osim zapoลกljavanja, naลก sagovornik navodi i problem obnove kucฬa. On kaลพe da na teritoriji Federacije postoje ukupno 1500 srpskih sela koja nisu obnovljena, ili su u njima obnovljene jedna ili dve kucฬe. Takoฤe, 163 srpska sela su i dalje u ruลกevinama.
โImamo veliki broj sela gde su se ljudi vratili, a da nemaju ni struju ni vodu, a neki ลพive i pod ลกatorima. Ali, to je oฤito neka strategija Federacije da na svaki naฤin blokira povratak Srbaโ, uveren je naลก sagovornik.
Radanovicฬ kaลพe da su osim osnovnih ljudskih prava, Srbima ugroลพena i verska prava. Kao primer toga kaลพe da u Federaciji ne proฤe nijedan dan, a da se ne desi neki incident u nekom verskom objektu.
โImali smo 38 napada na jednu crkvu samo u toku godine. Za Ilindan se, recimo, u jednom naลกem mestu gde se ovaj praznik proslavlja, ove godine pojavio ฤovek sa automatskim oruลพjem i zapucao! Naravno da su se svi razbeลพali!โ, navodi samo neki od primera naลก sagovornik.
Nevidljivi za drลพavu
Koliko su Srbi nevidljivi u Federaciji, govore i ovi podaci. U administraciji Ministarstva unutraลกnjih poslova Unsko-sanskog kantona zaposleno je samo 1,74 odsto Srba, iako su naลกi sunarodnici ฤinili viลกe od 30 odsto stanovniลกtva 1991. godine.
Primera radi, u MUP-u Kantona Sarajevo zaposleno je 3,04 odsto Srba, a Srbi su na teritorijiย Kantona Sarajevoย ฤinili oko 30 odsto stanovniลกtva.
Struktura zaposlenih po nacionalnoj pripadnosti u ministarstvima, upravama i javnim preduzecฬima na nivou Federacije i na nivou kantona je poniลพavajucฬa za srpski narod. ฤesta je pojava da kantonalna ministarstva i javna preduzecฬa nemaju nijednog zaposlenog Srbina.
U administrativnim sluลพbama u 70 opลกtina Federacije BiH na prste se mogu pronacฬi zaposleni Srbi, a ฤesti su primeri opลกtina da nije zaposlen nijedan, iako je prema popisu tu ลพivelo i viลกe od 20 odsto Srba. Izuzetak su opลกtine Drvar, Grahovo, Bosanski Petrovac i Glamoฤ.
Po Radanovicฬevim reฤima, ovo je samo deo problema sa kojima se Srbi u Federaciji suoฤavaju. Pismo Odbora za zaลกtitu prava Srba u Federaciji BiH upucฬeno je ambasadama Evropske unije, Francuske, Nemaฤke, Ruske Federacije, Velike Britanije i Severne Irske i SAD.
Inaฤe, prema Aneksu 7 sve strane su obavezne da preduzmu sve neophodne korake za spreฤavanje aktivnosti koje bi ometale ili spreฤavale povratak i ostanak izbeglih lica. U njemu se navodi da cฬe se stvoriti politiฤki, ekonomski i druลกtveni uslovi koji doprinose dobrovoljnom povratku i harmoniฤnoj reintegraciji izbeglica.
(Sputnjik)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com