Dalmacija: Hrvatska u diplomatskom ratu sa svim komšijama
Hrvatska je u svojevrsnom lanÄanom pogorÅ¡anju diplomatskih odnosa sa gotovo svim susedima, piÅ¡e hrvatska Å¡tampa.
Ako je u bivÅ¡oj SFRJ zbog sliÄnih motiva bila popularna uzreÄica o okruÅŸenju ispunjenom “brigama“ (koje su Äinile Bugarska, Rumunija, Italija, GrÄka, Albanija, MaÄarska i Austrija), onda se na nivou brojki moÅŸe zakljuÄiti da ni danas u brigama odviÅ¡e ne zaostajemo, uprkos znatno manjem teritorijalnom obimu, piÅ¡e âSlobodna Dalmacijaâ.
Prema pisanju splitskog lista, ubrzo nakon zatezanja konopca sa Slovenijom zbog neprihvatanja odluke arbitraÅŸnog suda o razgraniÄenju, Hrvatska je uÅ¡la u ciklus razmene diplomatskih nota sa Srbijom zbog ploÄe sa ustaÅ¡kim pozdravom u Jasenovcu i paljenja glasila srpske manjine âNovostiâ.
Odnosi sa Bosnom i Hercegovinom „zakovitlali“ su se zbog prepucavanja u vezi sa gradnje PeljeÅ¡kog mosta, a u poslednje vreme i zbog izjava o opasnosti od islamskog radikalizma koji iz Bosne navodno preti Hrvatskoj i Evropi.
Crna Gora Hrvatskoj takoÄe Å¡alje protestne note zbog spomenika emigrantu sa teroristiÄkom proÅ¡loÅ¡Äu Miru BareÅ¡iÄu koji je u Å vedskoj pravosnaÅŸno osuÄen zbog ubistva ikone njihovog antifaÅ¡istiÄkog ustanka Vladimira RoloviÄa, a spirali negativizma u okruÅŸenju prikljuÄila se nedavno i MaÄarska, pridruÅŸivÅ¡i se Sloveniji u blokadi prijema Hrvatske u OECD, meÄunarodnu Organizaciju za privrednu saradnju i razvoj.
S Italijom smo, zasad, joÅ¡ u relativno nepomuÄenoj atmosferi, piÅ¡e âSlobodna Dalmacijaâ.
Razloge takvog stanja u odnosima Hrvatske sa susedima bivši hrvatski diplomata Ivica Maštruko ne vidi u profesionalnim diplomatama koji trenutno vode Hrvatsku nego primarno u bremenitom i kompleksnom istorijatu ukupnog delovanja odnosno nedelovanja.
Razlozi za komplikovanje odnosa sa raznim drÅŸavama u okruÅŸenju, po njegovom miÅ¡ljenju, nisu meÄusobno povezani, ali ponegde imaju zajedniÄke dodirne taÄke i interesne okvire koji se na neki naÄin preklapaju ili se iz istih izvode dugoroÄni zakljuÄci.
Sve je na neki naÄin krenulo od potrebe definisanja graniÄnog pitanja koje Hrvatska mora da reÅ¡i sa svima, osim sa MaÄarskom i Italijom.
Politika Hrvatske je u smislu utvrÄivanja granica bila ne Ävrsta, nego rigidna, a zbog pritiska nacionalistiÄkog naboja sve dosadaÅ¡nje vlade su pregovarale bez najmanje sklonosti kompromisima.
Kako bi sve vlade izbegle odgovornost zbog takvih politika, sa Slovenijom smo prihvatili da idemo na arbitraÅŸu koja je potom kompromitovana. Evropa i svet su, meÄutim, na strani arbitraÅŸne odluke ne zbog sklonosti Sloveniji, nego zbog zaÅ¡tite procedure i institucije koja je sprovodi, navodi on.
Kao jedino realno reÅ¡enje za izlaz iz sadaÅ¡njeg stanja on predlaÅŸe potpisivanje bilateralnog sporazuma o granici sa Slovenijom koji bi ukljuÄio sve elemente arbitraÅŸne odluke. Time bi izaÅ¡li iz agonije meÄusobnog prepucavanja, a formalno ne bi odstupili od stava da arbitraÅŸu ne prihvataju.
Za eksplozivne i nervozne relacije sa drugim drÅŸavama koje okruÅŸuju Hrvatsku Ivica MaÅ¡truko smatra da donekle poslediÄno proizlaze iz slovenaÄkog sluÄaja, preneo je „Blic“.
ArbitraÅŸa Hrvatsku, prema svemu sudeÄi, oÄekuje i sa Srbijom i s BiH, a susedi su se na primeru Slovenije uverili da Hrvatska nije baÅ¡ sklona da poÅ¡tuje odluke arbitraÅŸnog suda.
I rat sa BiH u vezi sa PeljeÅ¡kim mostom u jednoj meri je odgovor te zemlje na dugogodiÅ¡nje nereÅ¡avanje graniÄnog pitanja, a u drugoj je i refleks intenzivne prisutnosti hrvatskih politiÄkih lidera u BiH i u bosanskohercegovaÄkom politiÄkom ÅŸivotu.
Ta posebna atmosfera koju hrvatski funkcioneri kreiraju u BiH i oko BiH izaziva oÄiglednu nervozu u boÅ¡njaÄkim krugovima, upozorava bivÅ¡i diplomata sa dugogodiÅ¡njim iskustvom.
Za zategnute odnose sa MaÄarima sklon je da zakljuÄi da su uglavnom oÄekivani i to kao posledica nasleÄa proÅ¡losti u vezi sa âMolomâ i âInomâ i istrage u vezi sa Åœoltom Hernadijem.
Ali koliko god diplomatski odnosi Hrvatske sa susedima bili slojeviti i kompleksni, Äinjenica je da Hrvatsku u Briselu i drugim evropskim centrima sve ÄeÅ¡Äe percipiraju pre kao âtrablmejkeraâ i izvor problema nego kao konstruktivnu evropsku komponentu, zakljuÄuje Ivica MaÅ¡truko.
BivÅ¡a hrvatska ministarka spoljnih poslova Vesna PusiÄ smatra da je Hrvatska na svim stranama u diplomatskoj defanzivi, iako za to nema razloga.
Uverena je da bi problem sa Slovenijom trebalo reÅ¡iti izbegavanjem svaÄa i na premijerskom nivou.
(Tanjug)
Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.