Visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit nametnuće do 1. avgusta mere, koje bi trebalo da omoguće funkcionisanje Federacije BiH, objavila je regionalna N1 televizija.
U nacrtu odluke koja je, kako se tvrdi, već poslata na adrese ambasada u BiH, navedene su izmene Izbornog zakona u odnosu na funkcionisanje domova parlamenta Federacije BiH, izbor rukovodstva tog bh. entiteta, izbor sudija Ustavnog suda FBiH, kao i brojne izmene izbornog zakona koje bi trebalo da obezbede integritet izbornog procesa.
Osim izmena Izbornog zakona BiH, Šmitovim odlukama, menja se i Ustav Federacije BiH, navodi se u tekstu.
U nacrtu odluke Visokog predstavnika se, izmedju ostalog, navodi da će se „prohodnost zakona poboljšati propisom kojim je svaki dom parlamenta Federacije BiH (Zastupnički dom i Dom naroda) dužan da odbaci ili usvoji zakon u tačno definisanom roku pošto je odredjeni zakon odobren u drugom domu“.
„Očekuje se da će svaki dom odbiti ili odobriti potrebne zakone u roku od 45 dana od odobravanja u drugom domu. Ako se rok ne ispoštuje, zakon će se uvrstiti na dnevni red tog doma na sednici posle isteka roka od 45 dana, a najkasnije u roku od 30 dana od isteka tog roka“, stoji u nacrtu Šmitove odkuke.
Dalje se ističe da će definicija vitalnih nacionalnih interesa biti pojednostavljena tako što se na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa više neće moći pozivati po svim pitanjima, već samo po pitanjima koja su navedena u Ustavu.
„Veće za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa pri Ustavnom sudu će razmotriti sva ova pitanja“, navodi se u nacrtu odluke Visokog predstavnika.
Rasprava o formiranju vlasti, dodaje se, obaviće se sukcesivnim smanjivanjem biračkog praga za imenovanje kandidata za Predsedništvo Federacije BiH (predsednik i dva potpredsednika), ako delegati ne predlože kandidate u zadatim rokovima.
„Za imenovanje kandidata potrebni su glasovi najmanje osam delegata u svakom klubu Doma naroda FBiH. Ako jedan klub ne uspe nominovati kandidata u roku od 30 dana, broj delegata koji je potreban da to učini smanjiće se na pet. Ako ni to ne dovede do nominacije, nominacija će biti moguća od bilo koje grupe od dva delegata posle dodatnih 30 dana“, stoji u nacrtu odluke.
Kada je reč o raspodeli mandata u Domu naroda Federacije BiH ona će, kako je naglašeno, biti reprezentativnija u raspodeli konstitutivnim narodima iz svakog kantona, jer su sadašnja pravila dovela do „ponekad neuravnotežene zastupljenosti konstitutivnih naroda Federacije BiH u Domu naroda“.
„Jedino kantoni gde jedan konstitutivni narod čini više od tri odsto ukupne populacije tog konstitutivnog naroda u celoj Federaciji BiH će birati delegate tog konstitutivnog naroda u Dom naroda FbiH“, stoji u nacrtu Šmitove odluke.
Medjutim, dodaje se, u Izbornom zakonu će biti uključen zaštitni mehanizam kako bi se obezbedilo da svi kantoni budu zastupljeni u Domu naroda.
„Ovo pravilo podjednako štiti Bošnjake, Srbe i Hrvate koji žive u kantonima u kojima su brojčano manjina“, ističe se u nacrtu odluke.
Visoki predstavnik će svojom odlukom deblokirati i postupak imenovanja sudija Ustavnog suda Federacije BiH.
„Četiri mesta trenutno su upražnjena pošto što je predsednik Federacije BiH (Marinko Čavara HDZ BiH) više od pet godina odbijao obavljati svoju dužnost. Odrediće se jasni rokovi u kojima će tela odlučivati o imenovanju sudija Ustavnog suda Federacije BiH“, stoji u nacrtu odluke.
Prema toj odluci, ako Predsedništvo Federacije BiH ne predloži sudije u odredjenom roku, Dom naroda će glasati o listi koju dostavi Visoki sudski i tužilački savet BiH.
Osim toga, postupak imenovanja članova Veća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa premešta se iz parlamenta u sam Sud, koji će iz svojih redova imenovati sudije u Veće.
Šmitovom odlukom se uvodi i i rok u kojem će predsednik i potpredsednika Federacije BiH imenovati vladu tog bh.entiteta.
„Funkcionalnost institucija Federacije BiH mora se ponovo uspostaviti kako bi se izbegao scenarij u kojem jedna ili više stranaka blokiraju institucije“, navedeno je u nacrtu odluke.
Zbog blokada u Federaciji BiH posle opštih izbora nije uopšte formirana nova vlada tog entiteta, već izvšrnu vlast i dalje obavlja Vlada koja je formirana posle izbora 2014. godine.
Zbog toga je, dodaje se, neophodno da konstitutivni narodi imaju čvrste ustavne garancije prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, pri čemu postoji osiguranje da se te garancije ne mogu zloupotrebiti za paralizovanje sistema, navedeno je u obrazloženju mera koje bi do 1. avgusta trebalo da budu zvanično objavljene.
Odluka će stupiti na snagu objavljivanjem u Službenom listu BiH, bez odlaganja.
Za navedene mere Visoki predstavnik, kako je objavila N1 televizija, ima podršku ključnih zemalja članica Saveta za sprovodjenje mira (PIK).
(Beta)
Pratite Krstaricu na www.krstarica.com