Spremite se za šok: ovako će izgledati crnogorska Vikipedija

Prorežimski mediji u Podgorici su prije dva dana sa egzaltacijom objavili da je za Crnu Goru konačno odobren probni test za lansiranje Vikipedije na crnogorskom jeziku, nakon što je navodno godinama vodila pravu bitku za to.
Konačni zahtjev za stvaranje crnogorske Vikipedije biće odobren onog trenutka kada na na njoj bude dovoljno napisanih članaka. Međutim, argumenti koji se navode u prilog potrebe za Vikipedijom na crnogorskom jeziku mnoge će naterati da stave prst na čelo.

Kao jedan od glavnih razloga zašto Crna Gora nije mogla da dobije zvaničnu Vikipedija stranicu navođena je činjenica da crnogorski jezik do sada nije imao međunarodno priznati kod, ali nedavnom odlukom Kongresne biblioteke u Vašingtonu i ta formalna prepreka je u potpunosti otklonjena.

Ipak, i pored odobrenog koda kojim je Vašington praktično političkim dekretom priznao osobenost crnogorskom jeziku, pravila Vikipedije su takva da se moraju navesti i drugi argumenti zašto na stranicama Vikipedije ima smisla dozvoliti pisanje na još jednom jeziku.

Upravo na toj tački veoma je zanimljivo osvrnuti se na argumente koji su inicijatori crnogorske Vikipedija stranice istakli kao ključne za odobravanje posebne stranice na tom multimedijalnom enciklopedijskom sadržaju.

Tako, pored činjenice da crnogorskim jezikom prema popisu iz 2011. godine ukupno govori 229.251 građana, navedena je prava lavina „argumenata“ koji jasno objašnjavaju kakva je zaista prava ideološka i politička pozadina propagatora ovog projekta.

S tim u vezi objašnjava se da crnogorski jezik u „etnolingvističkom“ smislu ima zapravo „duboke crvenohrvatske korijene“, da je njegov ijekavski izgovor „prije hrvatski nego srpski“, koji je u stvari „ekavski“, i da crnogorski jezik takođe „ne koristi srpsko ćirilično pismo, već se, kao u hrvatskom, piše na latinici“.

Kako se dalje „argumentuje“, upravo zbog „srpskog imperijalizma“ i da bi zadobila „više slobode“, Crna Gora se razišla sa Srbijom 2006. godine, da ne bi bila pod „represijom“ srpskog jezika, koji je, kako se tvrdi, i sam „nastao krađom hrvatske literature“.

Takođe, jedan od glavnih „argumenata“ promotera Vikipedije na crnogorskom jeste da „Crna Gora treba konačno da bude slobodna — Crvena Hrvatska“.

Podsjećanja radi, sam pojam Crvena Hrvatska prema nekim starijim istorijskim „izvorima“ povezan je sa područjem od rijeke Cetine do Valone, kao i sa područjem oko sliva rijeka Pive, Morače, Zete i Tare u unutrašnjosti, tako da se za središte tog područja smatrala teritorija nekadašnje Duklje, Travunije i Zahumlja, kao i neki djelovi Raške i današnje sjeverne Albanije.

Uprošćeno govoreći, na Duvanjskom saboru koji se navodno zbio 753. godine, obala Jadrana je podijeljena na dvije hrvatske samoupravne jedinice i to na Bijelu (zapadnu) Hrvatsku, od rijeke Raše u Istri do rijeke Cetine u Dalmaciji, i Crvenu (južnu) Hrvatsku, od Cetine do Valone u Albaniji.

Ipak ni tu nije kraj, pa se kao argumenat u korist ideje da se napravi verzija Vikipedije na crnogorskom jeziku navodi i „činjenica“ da je „srpski jezik uvezen u Crnu Goru 1918. godine“, pa čak i ranije, od strane „posrbljene dinastije Petrović Njegoš, koja je vladala Crnom Gorom 200 godina“.

Kao šlag na tortu, navodi se da su pripadnici dinastije „Petrović Njegoš bili izvanjci“ i da je „njihovo pravo porijeklo iz Bosne i Hercegovine“, pri čemu su, kako se dodaje, „nažalost bili izabrani da vladaju“ u Crnoj Gori bez „ikakvog valjanog razloga“ i na „štetu“ crnogorskog naroda.

Na koncu se zaključuje da danas, opet „nažalost“, u Crnoj Gori živi skoro 30 odsto „posrbljene“ populacije, koja, kako se navodi, „veliča dinastiju Petrović Njegoš kao da su bili nekakvi bogovi“, ali da je, prema inicijatorima crnogorske Vikipedije, prava istina da su Petrovići u stvari bili „najveća greška“ u istoriji Crne Gore.

Imajući u vidu kojim su se argumentima i ideologijom koristile osobe koje su inicirale projekat stvaranja crnogorske stranice Vikipedije, vjerovatno nije teško zaključiti da i mnogi Crnogorci, koji su se možda u prvi mah radovali ovoj vijesti, nisu do kraja bili upoznati sa pravom pozadinom ove priče.

(Sputnjik)

7 komentara
  1. Anonimni

    Kad Turčin govori srpski jezik a nije ga dobro savladao onda dobijete ispravan gramatički crnogorski.Zato je Turcima bolje da uče crnogorski.

  2. Anonimni

    Što možeš očekivati od srbijanaca nego laž, laž i samo laž. Niti smo hrvati niti srbijanci neo bili, sada smo i za vaza CRNOGORCI. Neka je vječna Crna Gora.

    1. Anonimni

      Ovakva kakva je ničemu ne služi osim Milu i avetinjama oko njega.

  3. zika

    ljudi dali je to moguce,biti lud i verovati u tu gomilu gluposti.samo budale se mogu odreci najboljeg koga imaju zbog neznam cega..boze podari im malo pameti ako ti je negde zastalo.

  4. Shalom

    Pametan se stidi onog čime se budala ponosi.

    1. Anonimni

      Avetinja,vazda avetinja

  5. Goksi

    Impresionirana sam“ koliko“ ljudi govori crnogorskim jezikom……. kao tkzv Cigan mala u Beogradu! Dajte im dva jezika, ne znaju jadnici šta bi više….

Napišite komentar

Najnovije iz rubrike