Velika afera drma bankarske temelje Crne Gore

Izbijanje afere โ€žAtlasโ€œ poljuljalo je crnogorski bankarski sistem, ลกto potvrฤ‘uju i saveti koji stiลพu iz Fonda za zaลกtitu depozita Centralne banke Crne Gore, ali i brojnih ekonomskih analitiฤara, koji graฤ‘ane koji imaju viลกe od 50.000 evra ลกtednje savetuju da ne drลพe sav novac u jednoj banci.
Koliki je rizik drลพati uย samo jednoj banci uย Crnoj Gori vecฬu koliฤinu novca, najbolje se ovih dana vidi naย primeru steฤaja IBM banke biznismena Duลกka Kneลพevicฬa. Njenih 165 deponenata, 114 fiziฤkih lica iย 51 pravno lice, koji su naย raฤunima drลพali preko 50.000 evra, najverovatnije cฬe izgubiti ukupno doย 15 miliona evra. Oni necฬe doย kraja biti isplacฬeni jer cฬe dobiti samo poย 50.000 evra, dok cฬe sav novac preko toga teลกko povratiti.

Naime, Fond zaย zaลกtitu depozita Crne Gore poย zakonu moลพe daย garantuje samo depozite doย 50.000 evra uย momentu steฤaja jedne iliย viลกe banaka. To praktiฤno znaฤi daย ako neki graฤ‘anin ima 100.000 evra depozita uย banci koja ode uย steฤaj, on cฬe dobiti samo 50.000 evra, dok cฬe drugu polovinu mocฬi daย pokuลกa daย naplati izย steฤajne mase, zaย ลกta su ลกanse priliฤno minimalne.

Iz Centralne banke Crne Gore (CBCG), koja ima funkciju kontrolora bankarskog sektora, uย kontekstu najnovijih deลกavanja uย vezi sa Kneลพevicฬevim IBM iย Atlas bankom, poruฤuju daย su uย poslednjih pola godine kroz saopลกtenja upozoravali daย tri, odnosno dve banke imaju problema, ali daย zbog zakonskog ograniฤenja nisu bili uย mogucฬnosti daย saopลกte imena banaka.

Ekonomski analitiฤar iย bivลกi direktor โ€žNekst Montenegro berzeโ€œ Mladen Bojanicฬ pita se naย koga onda graฤ‘ani treba daย se oslone ako neย na Centralnu banku, koja bi opลกtim savjetima trebalo daย im pomogne daย izaberu bolju iย sigurniju banku.

โ€žDa li treba graฤ‘ani koji se neย razumeju uย finansije daย gledaju uย pasulj kako bi izabrali koja je banka dobraโ€œ, pita se Bojanicฬ.

On uย razgovoru zaย Sputnjik primecฬuje daย se Centralna banka uvek javlja iย pokazuje naknadnu pamet tek nakon ลกto graฤ‘ani, klijenti iliย deponenti neke banke pretrpe ลกtetu, ลกto je problem koji se pre svega javlja zbog nedovoljne iliย neefikasne supervizije Centralne banke.

โ€žPodseticฬu vas da je CBCG cฬutala iย dok su se odobravali visokoriziฤni krediti uย ลกvajcarskim francima, iย to tek nakon ลกto je naย hiljade graฤ‘ana uลกlo uย probleme. Onda se napokon javila iย Centralna banka daย opere ruke od odgovornosti iย da kaลพe daย su sami klijenti krivi jer su doneli pogreลกnu odluku. Umesto daย na vreme upozore daย se radi oย visokoriziฤnim kreditima, izย Centralne banke se nisu meลกali uย svoj posaoโ€œ, kategoriฤan je Bojanicฬ.

Prema miลกljenju tog analitiฤara, isto se dogodilo iย ovog puta kada su banke uย vlasniลกtvu odmetnutog biznismena Duลกka Kneลพevicฬa zapale uย ozbiljne probleme.

โ€žTek nakon ลกto su eskalirali problemi sa IBM, aย vrlo verovatno iย sa Atlas bankom, izย CBCG su se setili daย savetuju graฤ‘ane kako nije pametno drลพati viลกe od 50.000 evra uย samo jednoj banciโ€œ, primecฬuje Bojanicฬ, dodajucฬi da je osnovni smisao uloge supervizora, odnosno CBCG daย brine oย malim deponentima.

โ€žNaravno, Centralna banka treba daย brine oย svim klijentima, ali uย prvom redu treba daย zaลกtiti mala iย srednja preduzecฬa, kao iย male deponente, koji nemaju struฤnu pravnu iย ekonomsku ekspertizu uz pomocฬ koje bi mogli daย ustanove koja banka zbog svog poslovanja eventualno moลพe daย bude uย problemimaโ€œ, kaลพe Bojanicฬ.

Naลก sagovornik smatra da je nakon poslednjih dogaฤ‘aja uย vezi saย aferom โ€žAtlasโ€œ poverenje graฤ‘ana uย bankarski sektor drastiฤno naruลกeno, aย naroฤito nakon curenja u javnost snimka razgovora gde se ฤuje daย viceguverner CBCG Velibor Miloลกevicฬ Kneลพevicฬa, vlasnika banke kog treba daย kontroliลกe, oslovljava sa: โ€žล efeโ€œ.

โ€žTakoฤ‘e, tu je iย primer drugog viceguvernera Centralne banke Irene Radovicฬ, koja je smenjena iย ฤiji sluฤaj govori oย naruลกenim odnosima unutar same Centralne banke, ลกto sve mora uticati naย poverenje graฤ‘ana. Ja verujem daย ono nikada nije bilo naย niลพem nivou nego danas. Klijenti naย finansijskom trลพiลกtu treba daย budu sigurni daย ih tamo niko neย vara, laลพe iliย krade, daย bi uopลกte uฤestvovali naย tom trลพiลกtu. Naลพalost, to kod nas nije sluฤajโ€œ, zakljuฤuje Bojanicฬ.

(Sputnjik)

Pratite Krstaricu na www.krstarica.com