Hrvatska domaćin zaliha EU za odgovor na hemijske i nuklearne pretnje

BRISEL – Danas su se Hrvatska, Francuska i Poljska pridružile Finskoj da bi bili domaćini zaliha za odgovor na hemijske, biološke, radiološke i nuklearne pretnje (CBRN) ukupne vrednosti 545,6 miliona evra, javila je danas Evropska komisija.

Komisija gradi strateške rezerve kapaciteta za reagovanje kroz Mehanizam civilne zaštite EU i Upravu za spremnost i reagovanje u vanrednim situacijama (HERA). U hitnim slučajevima, strateške rezerve pružaju pomoć prvenstveno državama članicama EU i državama učesnicama Evropskog mehanizma civilne zaštite između kojih su Srbija i druge zemlje Zapadnog Balkana.

“Rezerve uključuju antidote, antibiotike, vakcine, sedative i profilaktičke tretmane i specifičnu opremu za reagovanje, kao što su detektori i zalihe za dekontaminaciju i lična zaštitna oprema, kao gas maske i zaštitna odela”, saopštila je Komisija.

Komisija objašnjava da “ljudi mogu biti izloženi hemijskim, biološkim, radiološkim i nuklearnim agensima kao rezultat nenamernih katastrofa (npr. curenje hemijskog postrojenja, incidenti u nuklearnoj elektrani, širenje zarazne bolesti) ili namernih incidenata (npr. teroristički napad)”.

Kako je navedeno, “ruska agresija na Ukrajinu dodatno je naglasila potrebu za strateškim zalihama dostupnih kritičnih medicinskih protivmera i opreme za reagovanje na hemijske, biološke, radiološke i nuklearne pretnje kako bi se zaštitili građani EU”, posebno u slučaju napada ove vrste ili nesreća.

Kroz Mehanizam civilne zaštite EU, pomoć ovog tipa u naturi je mobilisana iz 26 država članica i iz postojećih strateških rezervi, dodaje se u saopštenju.

Istovremeno, Komisija je objavila dodatni poziv za dostavljanje predloga u ukupnoj vrednosti od 636 miliona evra, fokusirajući se ovog puta na odgovor na patogene sa pandemijskim potencijalom, hemijske, biološke, radiološke i nuklearne pretnje i otpornost na antimikrobne lekove.

Prema Komisiji, “pretnje koje se pojavljuju, kao što je KOVID-19, ali i CBRN incidenti mogu nadvladati sposobnost država članica EU da pomažu jedna drugoj, posebno kada se nekoliko evropskih zemalja istovremeno suočava sa istom vrstom katastrofe.

Zalihe nadgledaju Evropska civilna zaštita i operacije humanitarne pomoći (EĆO) i Evropska zdravstvena uprava za pripravnost i reagovanje u vanrednim situacijama (HERA)”.

U julu 2022 prošle godine, HERA je predstavila listu prioriteta od 3 najveće zdravstvene pretnje koje zahtevaju koordinaciju mera na nivou EU u kontekstu medicinskih protivmera. To su patogeni sa visokim pandemijskim potencijalom, zatim hemijske, biološke, radiološke i nuklearne pretnje i pretnje koje proizilaze iz rezistencije na antimikrobne lekove.

EU i Komisija i EU države u potpunosti finansiraju ove rezerve, u bliskoj saradnji sa zemljama domaćinima rezervi.

(Tanjug)

Pratite Krstaricu i preko mobilne aplikacije za Android i iPhone.